Svi sveti svetkovina je u Katoličkoj crkvi, a njome se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu. Slavi se danas, 1. studenoga.
Blagdan Svih svetih duboko je ukorijenjen u katoličkoj tradiciji i posvećen je sjećanju na sve svete i mučenike. To je dan kada se prisjećamo svih onih koji su, kroz povijest, živjeli životom vjere, ljubavi i žrtve, a koji su proglašeni svecima, ali i onih koji to nisu, a njihov je život bio obilježen kršćanskim vrlinama.
Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.
Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.
Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.« U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom.
Proglas o tome izdan je »na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa. «U Republici Hrvatskoj Svi sveti obilježavaju se kao državni blagdan od 8. svibnja 1996. pod tim imenom, dotad je praznik bio neradnim danom pod nazivom: Dan spomena na mrtve, a od 27. listopada 1989. do 25. ožujka 1991. Dan sjećanja na mrtve.
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.
Tradicija u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih jedan od najvažnijih vjerskih blagdana. Na ovaj dan, vjernici posjećuju groblja donoseći cvijeće i paleći svijeće kao znak sjećanja i poštovanja. Ovi običaji simboliziraju vjeru u život vječni i nadu u ponovno ujedinjenje sa svojim voljenima u nebu. Paljenje svijeća posebno je dirljiv trenutak jer svjetlost simbolizira uskrsnuće i život koji nadilazi smrt.
Osim odlazaka na groblje, mnogi vjernici sudjeluju u misama zadušnicama koje se služe za sve pokojne. Vjerski obredi i osobna molitva na ovaj su dan usmjereni na izražavanje zahvalnosti i poštovanja prema preminulima, kao i na molitvu za njihove duše.
Blagdan Svih svetih i Dušni dan
Dan nakon Svih svetih, 2. studenoga, obilježava se Dušni dan, koji je posvećen sjećanju na sve duše u čistilištu. Na Dušni dan vjernici mole za pokoj duša svih preminulih koji su možda još u procesu duhovnog pročišćenja. Dok su Svi sveti posvećeni svetima, tj. onima koji su već u zajedništvu s Bogom, Dušni dan usmjeren je prema onima koji još nisu ušli u raj.
Blagdan Svih svetih ima veliku duhovnu težinu jer vjernicima daje priliku da se prisjete svetaca koji im mogu služiti kao uzori u vjeri, ljubavi i nesebičnosti. Sveti ljudi u Crkvi predstavljaju ideal kojemu vjernici teže, a ovaj blagdan podsjeća na važnost molitve, zahvalnosti i nade u život poslije smrti. U današnje vrijeme, kada se mnogi bore s gubitkom, bolom i nesigurnošću, blagdan Svih svetih nudi duhovnu utjehu i podsjeća nas na to da smrt nije kraj, već prelazak u novi oblik postojanja.
Na Svih svetih, svečano uređena groblja, cvijeće i svijeće podsjećaju na zajedništvo živih i mrtvih te na neprolaznu vrijednost ljubavi i sjećanja. Za vjernike, ovaj dan nije samo trenutak tuge, već i nade – nade u vječni život i uskrsnuće.
Blagdan Svih svetih stoga nadilazi samo sjećanje na prošlost; on je trenutak kada kršćani obnavljaju svoju vjeru i zajedništvo sa svima koji su otišli prije njih.
