Blagdan Svetog Martina, koji se obilježava 11. studenoga, jedan je od najznačajnijih katoličkih blagdana u mnogim europskim zemljama, uključujući Hrvatsku. Sveti Martin, poznat i kao Martin Tourski, bio je rimski vojnik koji se obratio na kršćanstvo te postao biskupom u Toursu u Francuskoj. Najpoznatija legenda o njemu govori o njegovoj milosrdnosti prema siromahu – dok je jahao na konju tijekom hladne zime, Martin je mačem prerezao svoj vojnički plašt i polovicu dao promrzlom prosjaku. Te iste noći Martin je, prema predaji, imao viziju Isusa koji je rekao da ga je upravo on ogrnuo plaštem. Zbog tog gesta Sveti Martin postao je simbol nesebične pomoći i suosjećanja prema potrebitima.
Martinje ili blagdan svetog Martina je dan koji se diljem srednje Europe slavi u skladu s tradicijom i mnogim običajima: 11. studenoga je datum na koji je 397. godine pokopan Sveti Martin iz Toursa.
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Zaštitnik je Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, izliječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, Švicarske papinske garde, mnogih mjesta u Europi, uključujući Beli Manastir, Dugo Selo, Sumartin, Virje i Vranjic u Hrvatskoj. U bitci kod Kisega između malobrojnih hrvatsko-mađarskih snaga predvođenih Nikolom Jurišićem protiv mnogobrojne turske vojske, žene i djeca su molili sv. Martina za pomoć i uskoro su turski vojnici pobjegli videći konjanika s plamenim mačem.
Spomendan mu je dasnas, 11. studenoga i taj se dan slavi kao Martinje: u skladu s običajima i tradicijom, za slavlje se peče martinjska guska, a tijekom slavlja krsti mlado vino.
Običaji i tradicija na Martinje
U Hrvatskoj je blagdan Svetog Martina poznat kao “Martinje” te se tradicionalno povezuje sa svečanim proslavama, krštenjem mladog vina i narodnim običajima. Martinje je posebno popularno u vinogradarskim krajevima, poput sjeverozapadne Hrvatske, Istre i Slavonije. Tijekom ovog dana, vinari slave završetak berbe grožđa i proces pretvaranja mošta u vino, a svečanost “krštenja vina” često se izvodi uz prigodne ceremonije koje predvode “martinjski biskupi”, što je šaljiva uloga koja ima za cilj donijeti dobro raspoloženje i veselost.
Obredi krštenja vina često su popraćeni humorističnim govorima, tradicionalnom glazbom, pjesmom i gastronomskim delicijama. Na stolovima se uobičajeno nalazi pečena guska ili patka, koja simbolizira pokoru Svetog Martina, a prate je jela od kiselog kupusa, krumpira i domaćeg kruha.
U sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji na dan sv. Martina se njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog prevođenja mošta u mlado vino, tzv. »krštenje vina« (»krščenje mošta«) odnosno blagoslov vinograda. U mjestima u kojim je sveti Martin zaštitnik prireduju se najveće tradicionalne glazbene i folklorne zabave na gradskim trgovima.
Posebno velika slavlja su u Svetom Martinu na Muri, Požegi, Kutjevu, Velikoj Gorici, Dugom Selu, Sv. Ivanu Zelini i brojnim drugim mjestima.
Za mnoge je ovaj blagdan prilika ne samo za slavlje, već i za refleksiju o vrijednostima koje je Sveti Martin utjelovljavao tijekom svog života.
