Gospa Fatimska je naziv, koji su katolici dali Blaženoj Djevici Mariji. Katolička je Crkva službeno priznala ukazanja Blažene Djevice Marije u portugalskom gradu Fatimi, 1917. godine.
Prije Marijinih ukazanja, troje malih pastira: Lucija (Lucia de Jesus dos Santos), sv. Franjo (Francisco Marto) i sv. Jacinta (Jacinta Marto), stanovnici sela Aljustres u blizini Fátime, doživjeli su tri ukazanja Anđela Portugala ili Anđela Mira.
Prema izvješćima djece Blažena Djevica Marija im se, kako tvrde, pojavljivala više puta između 13. svibnja i 13. listopada 1917. godine. Tijekom tih ukazanja, Marija je navodno prenijela poruke koje potiču na molitvu, pokoru i posvetu Njenom Bezgrešnom Srcu radi obraćenja grešnika i svjetskog mira. Ukazanja su kulminirala onim što je poznato kao Čudo Sunca, koje je vidjelo tisuće ljudi, gdje se sunce navodno pojavljivalo kao da pleše na nebu.
Gospa se ukazivala iznad hrasta crnike, visokog oko jedan metar. Bl. Franjo je samo vidio Gospu, ali je nije čuo. Bl. Jacinta vidjela je i čula Gospu, a Lucija je pored toga i razgovarala s Gospom. Ukazanja su se zbivala oko podneva.
Poruke i proroštva povezana s Fatimskim ukazanjima imaju značajan utjecaj na katoličku duhovnost i pobožnost. Mnogi katolici diljem svijeta poštuju Gospu Fatimsku kroz molitve, hodočašća i izgovaranje Krunice, posebno na godišnjice povezane s ukazanjima. Poruke Fatime često se smatraju relevantnima za suvremene zabrinutosti i različito su tumačene od vjernika i teologa.
Ukazanja u Fatimi autentičnim je 1930. godine priznao mjesni portugalski biskup. Godine 1931. portugalski biskupi posvećuju Portugal Bezgrešnom Srcu Marijinu. Godine 1942. papa Pio XII. posvetio je Bezgrešnom Srcu cijeli svijet. Papa Pavao VI. hodočasti u Fatimu na 50. obljetnicu ukazanja, 13. svibnja 1967., a papa Ivan Pavao II. je 1991. godine došao zahvaliti Fatimskoj Gospi za preživjeli atentat izvršen na njega 13. svibnja 1982. godine.
Godišnje se u fatimskom svetištu okupi oko četiri milijuna hodočasnika.