Na današnji dan 1416. godine Dubrovačka Republika, među prvima državama na svijetu, zakonom je zabranila kupoprodaju robova.
Dana 27. siječnja 1416. Dubrovačka Republika donijela je uredbu kojom je na svojem području ukinula ropstvo, zabranila trgovinu robljem i prijevoza robova brodovima. To je ugrađeno u dubrovački statut, dokument nastao još 1272. godine. Time je, kao dio trenda u razvitku europskih država, među prvim državama na svijetu ukinula ropstvo.
Odluka je uvrštena u dio dubrovačkog Statuta koji govori o pomorskom dobru, a glasi da se svatko na brodu smatra slobodnom osobom. Kazna je bila vrlo stroga: zatvor i novčana kazna. Prekršitelj je za svako ljudsko biće koje bi prodao, kupio ili kod čije bi kupoprodaje posredovao ili imao postotak bivao kažnjen s pola godine zatvora i 25 perpera globe. To je bila velika kazna, jer se za te novce moglo kupiti skoro tri krave ili preko 900 litara žita.
Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su Sumerani, Egipćani, stari Grci i Rimljani držali robove. U 15. stoljeću počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Europljani počeli prodavati uhvaćene Afrikance i na tome zarađivali te ih brodovima preko oceana prevozili kao radnu snagu u europske kolonije. Ta trgovina ljudima trajala je do 19. stoljeća i znatno utjecala na afričke i američke kulture.
Danas je ropstvo zakonski zabranjeno na međunarodnoj razini, ali još uvijek postoji – u nekim dijelovima svijeta u masovnim razmjerima: procjenjuje se danas da u svijetu ima oko 30 milijuna ljudi u ropskom položaju, mnogo i u Europi. Međunarodna trgovina robljem danas se uglavnom naziva engleskim terminom trafficking, te predmetom takve nezakonite međunarodne trgovine biva oko 3 milijuna ljudi, od toga 79% radi korištenja u prostituciji, a 19% radi prisilnog rada.
