Na današnji dan 1483. godine Hrvatski glagoljaši tiskali su u Kosinju Misal po zakonu rimskoga dvora, prvu hrvatsku tiskanu knjigu te prvi nelatinični i nelatinski europski misal.
Misal po zakonu rimskoga dvora naziv je hrvatskoga glagoljskoga prvotiska koji je dovršen 22. veljače 1483. godine, kada je prema zapisu u kolofonu njegovo tiskanje bilo završeno. Hrvatski Prvotisak (lat. editio princeps) otisnut je samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije.
Činjenica da je misal tiskan na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici 15. stoljeća.
Misal prvi spominje zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700. – 1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar, a 1820. godine i bjeloruski slavist i orijentalist Mihail Bobrowski, koji duhovito primjećuje kako je “ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana”. Bobrowski 20. listopada 1821. godine iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.
Sačuvano je dvanaest nepotpunih primjeraka, od kojih se sedam čuva u Hrvatskoj; Dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jedan u samostanu Franjevaca trećoredaca glagoljaša sa Ksavera u Zagrebu, jedan u Dominikanskom samostanu na otoku Braču te jedan u Gradskoj knjižnici grada Zagreba. Izvan Hrvatske čuva se pet primjeraka. Jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, jedan u ruskoj Nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, jedan Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu.
