Na današnji dan 1573. godine, nakon mučenja na Trgu svetoga Marka, smaknut je Matija Gubec, hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji.
Matija Gubec, poznat i kao vođa Seljačke bune, bio je ključna figura u pokretu seljaka protiv feudalne vlasti u Hrvatskoj u 16. stoljeću. Njegovo ime i djelo ostavili su trajan pečat u povijesti kao simbol otpora siromašnih i potlačenih protiv nepravde.
Podrijetlom iz Gornje Stubice, tada dio Kraljevine Hrvatske u sastavu Habsburške Monarhije, malo se zna o Matiji Gubecu prije nego što je postao poznat kao vođa Seljačke bune.
Seljačka buna izbila je 1573. godine kao odgovor na teške ekonomske uvjete, poreze, i druge oblike iskorištavanja koje su seljaci trpjeli od plemića i feudalne vlasti. Gubec je postao vođa ovog ustanka, okupljajući seljake u borbi za svoja prava i slobodu.
Najpoznatiji trenutak Gubecove pobune bio je Bitka kod Stubice 9. veljače 1573. godine, u kojoj su seljačke snage porazile vojsku plemića i njihovih saveznika. Međutim, pobuna je na kraju ugušena, a Gubec je uhvaćen i osuđen na smrt.
Iako je Gubecova pobuna završila porazom, njegovo ime i djelo ostavili su dubok trag u povijesti Hrvatske. Postao je simbol hrabrosti i otpora protiv nepravde, a Seljačka buna ostala je važan događaj u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda.
Matija Gubec do današnjega doba ostao je najveći narodni junak u Hrvata. Mnoga kulturno-umjetnička društva nose ime Matije Gupca, npr. KUD “Matija Gubec”, Slavonski Kobaš, Kulturno umjetničko društvo “Matija Gubec”, Gornja Stubica, KUD “Matija Gubec” Donji Miholjac a u Tavankutu je 1946. godine osnovano Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo “Matija Gubec”, i dr. Najčešće ime ulice u Hrvatskoj jest Ulica Matije Gupca, prema istraživanju dr. Slavena Letice.
Matija Gubec, vođa Seljačke bune, predstavlja snažan primjer hrabrosti i odlučnosti u borbi za pravdu i slobodu. Iako je njegova pobuna bila kratkotrajna, njegovo naslijeđe ostaje živo i inspirativno, podsjećajući na važnost borbe protiv nepravde i tlačenja.
