Prosinac23. prosinacNa današnji dan 1643. osnovan Hrvatski državni arhiv

Na današnji dan 1643. osnovan Hrvatski državni arhiv

Na današnji dan 1643. protonator Ivan Zakmardi dao izraditi hrastovu škrinju za čuvanje temeljnih isprava hrvatske države što se smatra kao početak Hrvatskog državnog arhiva. Skupivši isprave, zakone i privilegije u škrinju privilegija Kraljevstva (Cista privilegiorum Regni), postavio je 1643. temelje hrvatskom Zemaljskom arhivu (drvena škrinja, koja na prednjoj strani ima naslikane grbove Hrvatske i Slavonije, čuva se danas u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu).

Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.

Hrvatski državni arhiv čuva, te znanstveno-stručno obrađuje arhivsko gradivo, odnosno dokumente državnih i javnih ustanova, poduzeća, pravnih i fizičkih osoba čija se je djelatnost prostirala ili se prostire na čitavom dijelu Republike Hrvatske, ali i znatno šire. Arhivsko gradivo koje se čuva ima značenje za čitavu Republiku Hrvatsku.

Početke današnje djelatnosti HDA nalazimo u najstarijim odlukama Sabora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije o čuvanju najvažnijih spisa Kraljevine. Isprave i spise Kraljevine čuvali su banovi, protonotari, banovci i Zagrebački kaptol, a od 17. stoljeća možemo pratiti sustavan rad na zaštiti i popisivanju gradiva.

Početci organiziranoga djelovanja središnjega arhiva u Hrvatskoj simbolički se povezuju s 1643. godinom kada je na temelju saborske odluke zemaljski blagajnik Ivan Zakmardi de Diankovec dao izraditi posebnu škrinju povlastica Kraljevine, u kojoj se čuvaju zemaljske isprave, povlastice i zakonske odredbe. Ta škrinja, koja je danas u Arhivu, u početku se čuvala u sakristiji zagrebačke katedrale, a 1764. premještena je u sabornicu na Markovu trgu nakon čega je Sabor donio posebne mjere za zaštitu tih prostorija. Daljnji razvoj arhivske službe obilježile su aktivnosti Hrvatskoga kraljevinskog vijeća, u Banskoj Hrvatskoj sređuju se i popisuju najvažniji arhivi i pismohrane, a u Kraljevinskome arhivu sastavljeni su i prvi elenhi i repertoriji. 1797. godine Sabor je predložio otvaranje stalnoga mjesta arhivista Kraljevinskoga arhiva, što je kralj i odobrio, te je na to mjesto 1800. imenovan Ivan Zrnčić.

Od sredine 19. stoljeća započinje proces prerastanja Kraljevinskoga arhiva u samostalnu ustanovu za čuvanje i obradu arhivskoga gradiva. Ban Josip Jelačić imenovao je 1848. Ivana Kukuljevića Sakcinskoga upraviteljem Arhiva nakon čega je prvom restitucijom arhivskoga gradiva iz inozemstva (1849. – 1853.) u Arhiv iz Budimpešte vraćen dio spisa hrvatske provenijencije koji je ban Khuen-Hédervary 1885. djelomično ponovo vratio u Budimpeštu.

Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.) Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskome arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradivom. Tako se Arhiv otvorio javnosti, prije svega znanstvenoj, a povjesničar Tadija Smičiklas dobio je od Zemaljske vlade dozvolu za rad studenata u Arhivu. Arhiv počinje 1899. izdavati i svoje glasilo (Vjestnik kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskog arkiva).

1913. dovršena je zgrada namjenski građena za Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv, u kojoj se Arhiv nalazi i danas. Status Arhiva kao samostalne ustanove formalno je potvrđen u međuratnome razdoblju te se od 1923. pod nazivom Kraljevski državni arhiv odvaja od uprave.

Pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća uspostavljena je cjelovita mreža arhiva, a arhivska je djelatnost sustavno normirana zakonom i brojnim podzakonskim aktima te i Arhiv, koji do 1962. djeluje pod nazivom Državni arhiv NR Hrvatske, a od tada pod nazivom Arhiv Hrvatske, širi i jača svoju djelatnost osnivanjem novih odjela i širenjem svojih funkcija. Nakon osamostaljenja Republike Hrvatske Arhiv je 1992. godine postao članom Međunarodnoga arhivskog vijeća, a od 1993. godine djeluje pod nazivom Hrvatski državni arhiv.

Izvor: arhiv.hr, wikipedija

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,254FansLike
2,382FollowersFollow
11FollowersFollow

Casanova Tour, Vrsar

Prepustite se šetnji romantičnim Vrsarom, otkrijte do sad neistražene dijelove starog grada i upoznajte ljubav na Casanovin način. Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik te njegovi...

Ultra Europe Split 2024

Deseto izdanje Ultra Europe Music Festivala u Splitu održat će se od 12. do 14. srpnja 2024. Svake godine bolji, veći, posjećeniji - Ultra...

Dinaric Rally 2024.

Jubilarna, 5. godina "najtežeg Europskog relija" - Dinaric Rallyja, u 2024. ponovo će godine ugostiti desetke najboljih svjetskih rally raid vozača iz cijelog svijeta!...

Festival sira u Svetvinčentu

Festival sira koji se održava sredinom mjeseca rujna okuplja najbolje sirare, zaljubljenike u sir a i ostale gastronomade. U središtu južnog dijela Istre na...

CRO Race 2024.

CRO Race nije samo natjecanje, već i putovanje kroz životopisnu povijest i bogatu kulturu Hrvatske koje i natjecateljima i publici pruža jedinstveno iskustvo. Prolazeći...