Na današnji dan 1667. godine katastrofalni potres pogodio je Dubrovnik oko 8 sati ujutro. Poginulo je oko 3000 stanovnika grada i okolice, a nastali požar uništio je neprocjenjivo materijalno i kulturno blago što je nastajalo tijekom više stoljeća.
Potres u Dubrovniku 1667., poznat i kao Velika trešnja 1667., jedan je od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske. Naime, potres je bio magnitude oko 6.38 po Richterovoj ljestvici i intenziteta od 9 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Ovo je bila najveća katastrofa u dotadašnjih 1200 godina povijesti Dubrovnika.
Golemo kamenje kotrljalo se s brda Srđ i rušilo sve pred sobom. Snažan cunami poharao je luku. More se nekoliko puta povlačilo i pri povratku razbijalo brodove o obalu. Pukotine su se pojavile u zemlji, a izvori vode su presušili. Uzvitlana prašina bila je toliko gusta da je zamračila nebo.
Snažan vjetar je raspirio vatre s ognjišta i izazvao požar koji je gorio sljedećih 20 dana i progutao neprocjenjivo materijalno i kulturno blago koje je nastajalo tijekom stoljeća.
Potres se dogodio 6. travnja 1667. godine, ujutro, negdje između 8 i 9 sati. Prvi i glavni udar koji je odredio budućnost Grada i njegovih stanovnika bio je kratak, ali neobično snažan, a slijedili su ga odmah zatim potresi slabijeg intenziteta.
Potres je porušio gotovo cijeli grad. Stradalo je oko 3000 ljudi, što je polovina tadašnjeg stanovništva grada.
Potres je pogodio grad u politički vrlo nezgodnom trenutku, usred Drugog kandijskog rata između Mlečana i Turaka. I jednima i drugima bi zauzimanje Dubrovnika dalo veliku prednost u ratu, no dubrovačka je diplomacija čak i u ovim okolnostima uspjela sačuvati samostalnost Republike.
Dubrovnik se uspio održati na nogama i ponovno izgraditi iz pepela, no nikada nije uspio povratiti snagu kakvu je imao u najboljim danima.
