Na današnji dan 1711. godine u Dubrovniku je rođen Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik, svestrani učenjak i humanist.
Ruđer Josip Bošković bio je hrvatski znanstvenik, filozof, matematičar, astronom, diplomat, pjesnik i svećenik isusovac. Njegovo znanstveno djelovanje obuhvaćalo je širok spektar područja, uključujući fiziku, astronomiju, matematiku i filozofiju prirode. Bošković je najpoznatiji po svojoj teoriji o prirodi sile i strukturi materije, koja je prethodnica modernim teorijama fizike.
Bošković je razvijao ideje koje su bile ispred njegova vremena. Najpoznatiji je po svom djelu “Teorija prirodne filozofije” (1758), u kojem je predložio model prirode temeljen na diskretnim točkama materije koje su međusobno povezane silama koje se mijenjaju ovisno o udaljenosti. Ovaj model je anticipirao mnoge koncepte modernih teorija polja i kvantne fizike.
Njegov doprinos astronomiji također je značajan. Izradio je precizne astronomske tablice, predložio metode za određivanje orbita kometa i proučavao problem aberacije svjetlosti. Bošković je također bio jedan od prvih znanstvenika koji je sugerirao da Zemlja nije savršeno sferna, već blago spljoštena na polovima.
Osim znanstvenih postignuća, Bošković je bio aktivan i kao diplomat. Njegove diplomatske misije uključivale su rješavanje graničnih sporova između Papinske Države i Austrije, te između Dubrovačke Republike i Osmanskog Carstva. Putovao je diljem Europe, posjećujući gradove poput Pariza, Londona, Beča i Konstantinopola.
Bošković je umro 13. veljače 1787. u Milanu, ostavivši za sobom bogato znanstveno naslijeđe koje je imalo velik utjecaj na razvoj moderne znanosti. Njegove ideje o silama i strukturi materije bile su preteča mnogih kasnijih znanstvenih otkrića. U čast njegovog doprinosa, ime Ruđera Boškovića danas nose brojne škole, instituti i ulice diljem Hrvatske i svijeta.
Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.).