Ožujak09. ožujakNa današnji dan 1869. u Vinkovcima se rodio Ferdo Šišić, nestor hrvatske...

Na današnji dan 1869. u Vinkovcima se rodio Ferdo Šišić, nestor hrvatske historiografije

Na današnji dan 1869. godine u Vinkovcima se rodio Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar, nestor hrvatske historiografije 20. stoljeća.

Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1888. godine. Godine 1900. stekao je naslov doktora na Sveučilištu u Zagrebu tezom Zadar i Venecija od 1159. do 1247., a 1902. habilitirao je radnjom Miha Madijev de Barbezanis, te je imenovan privatnim docentom za hrvatsku povijest od 12. do 14. stoljeća (do 1409.) i premješten je u Klasičnu gimnaziju u Zagrebu gdje je bio profesor od 1902. do 1906. godine.

Poslije 1908. postaje sveučilišnim profesorom. Godine 1903. postaje dopisni član JAZU/HAZU, a 1911. pravi član Akademije. Uživao je veliki ugled na fakultetu te je 1925. godine na prijedlog samih studenata izabran za protektora Kluba studenata povijesti. Dužnost sveučilišnoga profesora obnašao je do umirovljenja 1939. godine, kada je umirovljen na vlastiti zahtjev.

Političko djelovanje i osobna knjižnica
Politički, Šišić se angažirao na listi Hrvatsko-srpske koalicije od 1908. do 1917. godine kao predstavnik vinkovačkog izbornog kotara. Povjesničari su skloni Šišićevu političku karijeru označiti kao karijerizam bez snažnijega značaja, te oportunizam. No, Šišić kao političar ne može se mjeriti sa Šišićem kao povjesničarem.

Ono čim je trajno zadužio hrvatsku povjesnicu je preobilno i minuciozno historiografsko djelo koje broji preko 450 jedinica. Među zanimljivim podatcima svakako valja napomenuti da je vremenom skupio pravu osobnu knjižnicu od preko 20.000 naslova (knjige, novinski članci, historiografske zbirke), koji su poslije njegove smrti postali najvrjednijim dijelom zbirke Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. Kao arhivarski znalac, Šišić je marno skupljao građu po mnogobrojnim zbirkama u Hrvatskoj, ali i Mađarskoj, Austriji, Britaniji, Francuskoj, Italiji, Belgiji, Češkoj i Slovačkoj.

Predmet Šišićevoga znanstvenoga interesa poglavito je usredotočen na hrvatsku povijest ranoga i razvijenoga srednjega vijeka. Njegovo je glavno djelo Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), dok je popularnije djelo Pregled povijesti hrvatskoga naroda, u preradbi Jaroslava Šidaka u širokoj upotrebi skoro pet desetljeća. Nakon Šišićev smrti izdana je Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića (1102. – 1301.) (1944.), ali to nedovršeno djelo nije na razini njegovih najvažnijih radova. Među ostalim Šišićevim radovima ističe se monografija o Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, kritičko izdanje Ljetopisa popa Dukljanina, dok ostala sintetska djela, u kojima je dao pregled hrvatske povijesti i u kasnijim razdobljima (od 15. do 19. stoljeća) nisu vrijednosti kapitalne povijesti o hrvatskom ranom srednjovjekovlju. Šišić se također bavio izdavanjem izvorne građe koja se odnosi na početak 20. stoljeća.

Multidisciplinarni pristup u kojem se prepliću demografija, kulturologoja, povijest gospodarstva i umjetnosti te teoretski utjecaji “škole Anala” značajnije se u hrvatskoj historiografiji javlja tek u drugoj polovici 20. stoljeća – što stavlja Šišića u položaj klasika čiji je rad temelj neprocjenjive vrijednosti, ali ne i obrazac suvremenih povijesnoznanstvenih studija.

Ferdinand Maksimilijan pl. Šišić (Vinkovci, 9. ožujka 1869. – Zagreb, 1. siječnja 1940.).

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,408FansLike
2,380FollowersFollow
12FollowersFollow

Casanova Tour, Vrsar

Prepustite se šetnji romantičnim Vrsarom, otkrijte do sad neistražene dijelove starog grada i upoznajte ljubav na Casanovin način. Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik te njegovi...

Festival balona

Početak rujna već je tradicionalno rezerviran u kalendarima tisuća posjetitelja za najšareniji festival Hrvatske, onaj balona na vrući zrak. Baloni na vrući zrak letjelice...

75. Dubrovačke ljetne igre 2024.

Jubilarne 75. Dubrovačke ljetne igre, koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na različitim ambijentalnim lokacijama grada, tijekom 47 festivalskih dana,...

Forestland 2024.

Najbolje čuvana glazbena tajna Hrvatske je Forestland. Jedan od najdugovječnijih domaćih festivala elektronske glazbe smjestio se u pitoreksno Međimurje i održava se od davne...

59. Vinkovačke jeseni

Vinkovačke jeseni, tradicijski su hrvatski folklorni festival u Vinkovcima, najstarija i najveća europska manifestacija tradicijske kulture. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966.,...