Na današnji dan 1904. godine u Zagrebu je umro Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar. Pisao je pod pseudonimom Jenio Sisolski.
Osnovnu pučku školu, normalku, završio je u Brseču, privatno, učeći kod tamošnjeg župnika koji je okupljao hrvatsku djecu i pripremao ih u početnim znanjima. Gimnaziju je završio u Rijeci. Počeo je studirati medicinu u Pragu, ali prelazi u Beč gdje studira povijest, zemljopis i filozofiju. Potom se u Zagrebu zaposlio kao srednjoškolski profesor. Oduševljavao se pravaštvom, te s Matkom Laginjom i Erazmom Barčićem pokreće u Kraljevici list Primorac te uređuje Hrvatsku vilu (1882. – 1883.) i Hrvatsku (1887. – 1888). Od 1884. godine je kao pravaš više puta biran za zastupnika u Hrvatski sabor, gdje se istaknuo kao govornik i protivnik promađarske politike.
Nakon rascjepa u pravaškoj stranci, 1895. godine, postaje potpredsjednik novoosnovane Čiste stranke prava.
Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena talijanizacije Istre. Kumičić ne samo što je bio članom, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru, a uz to je obnašao dužnost u Glavnom odboru središnjice u Zagrebu.
Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. Često se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne književnosti, te rekvizitima knjiške romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.
Njegovo književno stvaralaštvo obuhvaća roman, pripovijetke, drame te publicističke tekstove. Najpoznatiji roman Eugena Kumičića je “Urota zrinsko-frankopanska,” objavljen 1893. godine, koji prikazuje događaje vezane uz urotu hrvatskih velikaša protiv Habsburške Monarhije u 17. stoljeću. Djelo se ističe svojom povijesnom tematikom i prikazom političkih intriga.
Osnovnoškolcima je vjerojatno najpoznatiji roman Začuđeni svatovi (1883.).
Bio je član Hrvatske stranke prava, stranke koja se zalagala za prava Hrvata unutar monarhije. Aktivno je sudjelovao u borbi za autonomiju Hrvatske unutar Austro-Ugarske Monarhije.
Njegovo djelovanje ostavilo je trajan pečat na hrvatsku književnost i politiku toga vremena. Eugen Kumičić bio je jedan od intelektualnih vođa koji su nastojali ojačati identitet Hrvata unutar kompleksne političke stvarnosti Habsburške Monarhije. Njegova dela i politički doprinosi ostavili su nasljeđe koje se cijeni u povijesti Hrvatske.
Umro je u Zagrebu 1904. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.).
