Park prirode Kopački rit

Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu. Utemeljen je 1976. godine.

Park prirode je ukupne veličine 17.700 ha (177 km2), od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8.000 ha (80 km2). Administrativno se nalazi u općini Bilje, Osječko-baranjska županija.

Park prirode Kopački rit najstariji je proglašeni park prirode u Hrvatskoj.

Ime je dobio prema istoimenom selu koje se nalazi na rubu parka, od mađ. “kopacs” = kopča i “rét” = močvarna livada. Mađarska riječ kopács također označava predmet koji je raskovan, odnosno razbijen na manje cjeline, što sliči razbijenim cjelinama (šume, tršćaci, jezerca…) u ritu.

Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka. Dijelovi kopna i ritskih voda čine vrlo složen mozaik, a njihov oblik i funkcija u datom trenutku ovise o količini nadošle vode. Kanali su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene veze unutar rita.

Kopački rit uvršten je i u listu ornitološki značajnih područja – IBA (Important Bird Area), a nominiran je i za uvrštenje u UNESCO (Svjetska prirodna baština).

Autohtona flora Kopačkog rita pruža povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralježnjaka. Do danas je utvrđeno više od 400 vrsta beskralježnjaka između kojih je i nova forma školjkaša – Unio tumidus kopaciensis. Kopački rit je najveće mrjestilište i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka ulova, 44 vrste riba je do sada zabilježeno, od kojih se veličinom populacije ističu: šaran (Cyprinus carpio), štuka (Esox lucius), som (Silurus glanis) i smuđ (Stizostedion lucioperca). Nepregledni trščaci, šume i bare Kopačkog rita te okolni pašnjaci pružaju idealne uvjete za život mnogim vrstama sisavaca: obični jelen (Cervus elaphus), obične srne (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), divlja mačka (Felis silvestris), obični jazavac (Meles meles) i dr.

Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini fauna ptica. Zabilježeno je čak 285 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje gnijezde u velikim kolonijama – čaplje (Ardea cinerea, Ardea purpurea), obični galeb (Larus ridibundus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), veliki vranac (Phalacrocorax carbo) i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca (Haliaeetus albicilla), vrsta koja je ugrožena u svjetskim razmjerima. A od ostalih ugroženih europskih vrsta redovito gnijezdi 5 pari crnih roda (Ciconia nigra), 4 do 5 pari stepskog sokola (Falco cherrug), 40 parova bijelih čapljica (Egretta garzetta) te oko 100 pari divljih gusaka (Anser anser). U Kopačkokom ritu gnijezdi i više stotina parova patke njorke (Aythya nyroca), koja je jedna od najugroženijih europskih vrsta. Prilikom proljetne i jesenske selidbe, Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.

Park prirode Kopački rit ima veliko turističko značenje u Osječko-baranjskoj županiji jer više od trećine turista godišnje posjeti rit. Sam park ima veliki turistički potencijal. Osim očuvane prirode i bogate flore i faune ističe se i kulturno-povijesna baština. U naselju Tikveš je dvorski lovno-rezidencijalni kompleks iz 19. stoljeća (koristili su ga kralj Aleksandar i predsjednik Tito) i lovačka ladanjska vila.

Službena web stranica: pp-kopacki-rit.hr