Došašće je posebno razdoblje u kršćanskom liturgijskom kalendaru koje označava početak liturgijske godine. Ovaj četverotjedni period prije Božića nije samo vjerski događaj, već i vrijeme kada ljudi diljem svijeta reflektiraju očekivanja, nadu, ljubav i pripravu za dolazak Spasitelja.
Prva nedjelja Došašća označava početak liturgijske priprave za Božić, u kršćanskom kalendaru označujući i početak nove liturgijske godine. Ova nedjelja ima poseban značaj, obilježena paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu, čime vjernici započinju svoje duhovno putovanje prema dolasku Isusa Krista.
Tradicija Došašća
Došašće započinje uvijek četiri nedjelje prije Božića, a svaka od tih nedjelja ima svoje specifične liturgijske čitanja i teme. Tradicionalno, vjernici obilježavaju Došašće paljenjem svijeća na adventskom vijencu, simbolično označavajući prolazak vremena i svjetlo koje donosi Isus Krist u svijet.
Adventski vijenac ima četiri svijeće, pri čemu se svaka svake nedjelje pali jedna svijeća. Svaka svijeća predstavlja određenu temu, poput nade, ljubavi, radosti i mira. Kroz ove simbole, vjernici se potiču na dublje promišljanje o značenju tih vrijednosti u njihovim životima.
Očekivanje i priprema
Došašće također označava vrijeme priprave za rođenje Isusa Krista. Ova priprava odnosi se ne samo na fizičko čišćenje domova i ukrašavanje božićnih drvaca, već i na duhovnu pripravu. Vjernici su potaknuti da razmisle o svojim životima, ispovijede svoje grijehe i prihvate milost Božju kako bi dočekali rođenje Krista u svojim srcima.
Mnogi kršćani koriste Došašće kao priliku za dublje molitveno iskustvo, povećanu ljubaznost prema drugima i djelovanje u skladu s kršćanskim vrijednostima. Kroz razne oblike duhovne vježbe, poput razmatranja, posta i djela ljubavi prema bližnjima, vjernici žele osnažiti svoju vjeru i pripremiti se za proslavu Božića.
Došašće u modernom kontekstu
U današnjem modernom društvu, Došašće može predstavljati oazu smirenosti i introspekcije usred užurbanog blagdanskog razdoblja. Unatoč komercijalizaciji Božića, Došašće podsjeća ljude na važnost unutarnje pripreme i duhovnog obnavljanja.
Ovo razdoblje također može biti prilika za zajedništvo i solidarnost. Volonterstvo, darivanje potrebitima i podrška onima koji su u nevolji postaju snažniji izrazi ljubavi i dobrote tijekom Došašća.
Došašće najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca. Prva je nedjelja došašća ona najbliža blagdanu sv. Andrije apostola (30. studenoga). Završava 24. prosinca na Badnjak. U Katoličkoj Crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije (često iz Izaije) i razmatra značaj Kristova utjelovljenja.
U pojedinim krajevima u različito vrijeme počinju priprave za Božić. U nekim krajevima BiH u kojima žive Hrvati priprema počinje već na dan sv. Katarine Aleksandrijske 25. studenoga (»sveta Kata«). Od tada do Božića nema više vjenčanja i većih proslava uz što postoji i izreka: „Sveta Kata zatvara vrata”.
Prvi dio došašća (do 16. prosinca) zamišljen je tako da se vjernici pripravljaju za Kristov dolazak kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu (od 17. do 24. prosinca) pobliže pripremaju za Kristov rođendan, dan kada je Sin Božji postao čovjekom.
U došašću su svakoga jutra zornice, ranojutarnje mise, koje imaju pokornički značaj. Simboliziraju budnost na koju je kršćanin pozvan u svojemu životu. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku, u kojemu su se održavale i adventske igre.
Prva svijeća na adventskom vijencu simbolizira nadu. Nada je poput svjetla koje probija tamu, podsjećajući vjernike na svjetlost koja dolazi s rođenjem Isusa Krista. U ovoj prvoj nedjelji Došašća, vjernici razmatraju nadu koju donosi Božić, nadu koja nije samo očekivanje dolaska Djeteta u jaslice, već i vječna nada u Božju ljubav i milost. Kroz simboliku prve svijeće na adventskom vijencu, vjernici ulaze u blagdansko razdoblje s pouzdanjem u Božju prisutnost i s vjerom da će svjetlo nade obasjati njihove živote.
U zaključku, Došašće je vrijeme koje poziva na duboko razmišljanje o vjeri, ljubavi i nadi. Kroz tradicije, molitvu i djela ljubavi, vjernici i oni koji cijene duhovne vrijednosti mogu pronaći smisao i radost u ovom posebnom razdoblju koje vodi prema najvećem kršćanskom blagdanu – Božiću.
