Svjetski dan nepušenja (World No Tobacco Day) se obilježava svake godine 31. svibnja. Ovaj dan je ustanovila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1987. godine kako bi skrenula pažnju na rizike povezane s upotrebom duhana i promovirala efikasne politike za smanjenje potrošnje duhana. Svake godine ovaj dan ima drugačiju temu koja naglašava različite aspekte problema vezanih za duhan.
Ciljevi Svjetskog dana nepušenja uključuju:
- Podizanje svijesti o zdravstvenim rizicima konzumacije duhana.
- Promocija politika koje smanjuju upotrebu duhana.
- Podrška ljudima koji žele prestati pušiti.
- Edukacija javnosti o štetnosti pušenja i izloženosti pasivnom pušenju.
- Osvjetljavanje negativnih efekata proizvodnje i marketinga duhanskih proizvoda.
Također, ovaj dan je prilika da vlade, nevladine organizacije i javne zdravstvene institucije širom svijeta organiziraju kampanje, događaje i edukativne programe kako bi ohrabrili pušače da prestanu pušiti i kako bi mlade odvratili od započinjanja pušenja.
Svjetski dan nepušenja je važan korak u globalnoj borbi protiv bolesti i smrti povezanih s upotrebom duhana, jer doprinosi povećanju svijesti i promjeni stavova i ponašanja u vezi s pušenjem.
Posljedice pušenja
Pušenje je glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše. Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču. U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, pa i izravno astmatični napad, a kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu.
Pasivno pušenje
Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih (GYTS), provedeno u Hrvatskoj 2006. godine, među školskom djecom u dobi 13-15 godina, ukazuje na veliku izloženost djece pasivnom pušenju. Čak 92,2% djece izloženo je pasivnom pušenju kod kuće, a 93,3% učenika sadašnjih pušača izloženo je duhanskom dimu na javnim mjestima. Više od polovine učenika (60,5%) misli da im šteti pasivno pušenje, a 67,2% učenika misli da pušenje treba zabraniti na javnim mjestima. Izloženost pasivnom pušenju odražava ne samo proširenost navike u društvu (odrasloj, u ovom slučaju roditeljskoj populaciji), već i svijest o pušenju kao društveno neprikladnom načinu ponašanja potpomognutu zakonskim odredbama o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda na javnim mjestima.
