Velika subota je važan dan u liturgijskom kalendaru. To je dan između Isusove muke i smrti na Veliki petak te njegova uskrsnuća na Uskrsnu nedjelju. Na Veliku subotu, katolička Crkva se posebno prisjeća Isusova počinka u grobu.
Glavni obred Velike subote kod katolika je Velika vazmena svečanost ili Uskrsno bdjenje. Ovo svečano liturgijsko slavlje obuhvaća nekoliko dijelova, uključujući liturgiju svjetla, čitanje Božje riječi, obnovu krsnih obećanja te euharistijsku službu.
Tijekom Velike subote, običaji se mogu razlikovati u različitim katoličkim zajednicama, ali neki uobičajeni običaji uključuju blagoslov uskrsnih košara s hranom koji se često provodi u kućama ili crkvama, kao i pripremu hrane i domaćih obreda za proslavu Uskrsa. Blagoslov jela također se negdje odvija i na samo Uskršnje jutro, na jutarnjoj misi.
Velika subota predstavlja vrijeme iščekivanja i pripreme za proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, koji označava pobjedu života nad smrću i ispunjenje Božjeg obećanja spasenja.
Na Veliku subotu, ljudi obično provode vrijeme u pripremi za proslavu Uskrsa.
Priprema hrane
U mnogim obiteljima tradicija je da se na Veliku subotu priprema hrana za Uskrsni ručak. To može uključivati pečenje kolača, pripremu tradicionalnih jela i pripremu uskrsnih košara s hranom za blagoslov u crkvi.
Blagoslov uskrsnih košara
U mnogim katoličkim i pravoslavnim zajednicama običaj je donijeti košare s hranom u crkvu radi blagoslova od svećenika. Te košare često sadrže kruh, jaja, meso, sireve i druge simbolične hrane.
Obiteljske aktivnosti
Velika subota može biti vrijeme za okupljanje obitelji i prijatelja. Ljudi mogu provesti vrijeme zajedno pripremajući uskrsne ukrase, bojeći uskršnja jaja ili jednostavno razgovarajući i dijeleći obroke zajedno.
Za mnoge vjernike, Velika subota je prilika za duhovno razmišljanje, molitvu i pripremu srca za proslavu Uskrsa. To može uključivati pohađanje vjerskih obreda, čitanje Biblije ili osobnu molitvu.
