Na današnji dan 1617. godine u Veneciji je umro Faust Vrančić, hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalazač, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. Jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena.
Rodio se je 1551. u Šibeniku od oca Mihovila, humanista i majke Katarine iz plemićke obitelji Dobrojević. Stric mu je bio humanist, diplomat i crkveni dostojanstvenik Antun Vrančić.
Početno humanističko obrazovanje stječe u Požunu kod očeva brata Antuna Vrančića, uglednoga diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskoga i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo.
U Hrvatskoj se Vrančić nakon dugih godina zaborava sve više istražuje i spominje. Godine 1969. medaljon s njegovim likom (rad K. Angeli-Radovanija) ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski sabor je 1992. godine ustanovio Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić, 1993. godine postavljeno je njegovo poprsje (K. Angeli-Radovani) u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkome muzeju u Zagrebu, u Šibeniku se održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića.
Vrančiću su tijekom stoljeća pridavali i druga podrijetla, pa su ga obilježavali kao Talijana, mađarskoga matematičara i slično. Njegove su izume pripisivali drugima, pa tako i njegov padobran Leonardu da Vinciju.
Faust Vrančić najvažniji je konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.
“Machinae Novae” (Nova strojeva): Faust Vrančić je najpoznatiji po svom monumentalnom djelu “Machinae Novae”, objavljenom 1615. godine. To je knjiga koja se bavi opisima i ilustracijama raznih mehaničkih uređaja i strojeva. Smatra se jednim od prvih radova o mehanici i inženjeringu u Europi.
Padobran: Faust Vrančić je također poznat po tome što je opisao rani koncept padobrana u svojoj knjizi “Machinae Novae”. Iako nije izumio padobran, njegova ideja bila je inspiracija za daljnji razvoj tog uređaja.
Leksikografija: Vrančić je također doprinio leksikografiji. Njegovo najpoznatije leksikografsko djelo je “Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum” (Rječnik pet najpoznatijih europskih jezika), objavljeno 1595. godine. Ovo je jedno od prvih takvih djela u kojem su uspoređivani latinski, talijanski, njemački, mađarski i hrvatski jezik.
Diplomat i filozof: Faust Vrančić je obavljao diplomatske misije u različitim europskim zemljama. Bio je i filozof te je bio član Družbe Isusove.
Smrt i nasljeđe: Vrančić je preminuo 1617. godine u Veneciji. Unatoč svojim značajnim doprinosima, njegovo nasljeđe u povijesti znanosti i tehnologije neko vrijeme nije bilo dovoljno prepoznato. Međutim, kasnije je dobio priznanje za svoje inovacije, posebno u području inženjeringa i mehanike. Danas se smatra jednim od važnih figura u povijesti hrvatske znanosti i tehnologije.
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus;
Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.).
