Prosinac24. prosinacČestitamo vam Badnjak, Adama i Evu!

Čestitamo vam Badnjak, Adama i Evu!

Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru. Ovo je dan prije Božića, dana kada se slavi rođenje Isusa Krista. “Badnjak” je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić te se kiti božićno drvce. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.

Nekada u Hrvatskoj na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, a u Slavoniji šaran, pekao se kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na tradicionalnu misu, tzv. polnoćku, na kojoj bi se dočekao Božić.

Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (stsl. bad) jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog samog običaja bdjenja i nekadašnje situacije bez električne struje i modernih sprava, bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom.

Badnja večera tradicionalno, ali ne obavezno, sastoji se od posne i bogate trpeze. Nakon blagoslova i molitve, na jelovniku će se naći riba, salata od graha, krumpir, kiseli kupus. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova obitelji. Glavno jelo u Istri i Dalmaciji je u pravilu bakalar, a u Slavoniji šaran. Također pripremaju se i druge vrste ribe, morske ili slatkovodne poput sardina, pastrve, orade, brancina, i sl., ovisno o regiji. Bakalar se priprema “na bijelo”, kao namaz ili na lešo.

Tradicionalno, božićna se drvca ukrašavaju na Badnjak, a iznose se na blagdan Sveta tri kralja odnosno Bogojavljenje (6. siječnja) kada i završavaju božićni blagdani. Ukrašavanje božićnog drvca počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 18. stoljeću, a potom se proširilo po svijetu. Polnoćka ili misa polnoćka katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić. Slavi se noću (obično u ponoć ili u večernjim satima Badnjaka-dječja polnoćka).

Pjevaju se božićne pjesme kao primjerice Radujte se narodi i Tiha noć te druge. Nakon mise, vjernici jedni drugima čestitaju Božić. Nekada su momci poklanjali jabuke djevojkama, a nakon toga odlazilo se kući i obitelj je Božić provodila u molitvi, pjesmi, igri i veselju.

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,254FansLike
2,382FollowersFollow
11FollowersFollow

Festival sira u Svetvinčentu

Festival sira koji se održava sredinom mjeseca rujna okuplja najbolje sirare, zaljubljenike u sir a i ostale gastronomade. U središtu južnog dijela Istre na...

10. Zrin festival

Zrin festival posvećen je svima željnima avanture u netaknutoj prirodi, kulture u autentičnom okruženju, ljepote, mira, radosti u kraju mirisno čistog zraka, osvježavajuće netaknute...

Hideout festival, Novalja

Hideout Festival okuplja najbolje svjetske izvođače elektroničke glazbe tijekom pet dana i noći na prekrasnoj hrvatskoj plaži Zrće. Razmislite o zabavama okupanim suncem uz...

Koncertno ljeto na Tvrđavi sv. Mihovila u Šibeniku

Tvrđava sv. Mihovila, prepoznatljivi simbol Šibenika, već je deset godina i tvrđava dobre glazbe! Smještena na vrhu brda s pogledom na Jadransko more i...

Forestland 2024.

Najbolje čuvana glazbena tajna Hrvatske je Forestland. Jedan od najdugovječnijih domaćih festivala elektronske glazbe smjestio se u pitoreksno Međimurje i održava se od davne...