Svibanj30. svibanjDan državnosti

Dan državnosti

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je državni praznik koji se obilježava 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom hrvatske povijesti.

Dan državnosti nije samo podsjećanje na prošlost, već i prilika za promišljanje o budućnosti Hrvatske. Ovo je dan kada se sjećamo svih onih koji su dali svoje živote za slobodu i neovisnost Hrvatske, te dan kada se slavi nacionalni identitet i suverenitet.

Politička pozadina

Potkraj 1980-ih srpski nacionalni pokret pod vodstvom Slobodana Miloševića nastojao je preurediti SFR Jugoslaviju u načelno federalnu, ali centralistički uređenu državu te je pokrenuo tzv. antibirokratsku revoluciju, kojom su svrgavana jugoslavenska republička i pokrajinska vodstva. U takvim okolnostima Savez komunista Hrvatske (SKH) pokrenuo je demokratizaciju sustava, što je potaknulo slobodu tiska i nastajanje neovisnih političkih inicijativa, a 1989. i prvih oporbenih političkih stranaka (Hrvatski socijalno-liberalni savez (HSLS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)). Potkraj 1989. godine u hrvatskom komunističkom vodstvu prevladala je reformistička struja, što je dovelo do odluke o raspisivanju višestranačkih izbora i do potpunog osamostaljenja SKH na XIV. izvanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), u siječnju 1990.

Na prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990. (prvi krug 22. i 23. travnja, drugi 6. i 7. svibnja) pobijedio je HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana (42% glasova i 60% zastupničkih mandata). Tuđman je predvodio masovni nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističkog poretka. Predsjedništvo HDZ-a uputilo je 12. svibnja 1990. poziv “čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno”. Ujedno je preporučeno “da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti” i kao “dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine”.

30. svibnja 1990.

Dana 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Konačno, poslije dugo vremena i raznolikih režima, koji su svojom prisilom ili duhovnom obmanom tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome, da djeluju na crti vlastitih interesa, a ne unutar nametnutog zajedništva, nazivalo se ono Ugarskom, Austrijom, Austro-Ugarskom, kraljevskom ili socijalističkom Jugoslavijom.

Promjene datuma

U periodu od 2001. do 2019. godine, Dan državnosti se obilježavao 25. lipnja, što je datum kada je Hrvatski sabor 1991. godine donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ta promjena datuma bila je rezultat političkih promjena i težnje da se datum prilagodi povijesnim događajima ključnim za stvaranje moderne hrvatske države.

Ipak, 2019. godine Hrvatski sabor donosi odluku o povratku proslave Dana državnosti na 30. svibnja. Ova odluka donesena je s ciljem da se vrati tradicionalni datum koji ima veliku simboličku vrijednost i koji mnogi građani povezuju s početkom stvaranja moderne hrvatske države.

Značenje Dana državnosti

Dan državnosti je prilika da se sagleda put kojim je Hrvatska prošla od borbe za neovisnost do današnjeg položaja u međunarodnoj zajednici. Hrvatska je danas članica Europske unije i NATO-a, a njezina uloga na međunarodnoj sceni kontinuirano raste. Ovaj dan također služi kao podsjetnik na važnost demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava kao temelja suvremene hrvatske države.

Proslave Dana državnosti uključuju različite svečanosti diljem zemlje. Glavni događaji obično se održavaju u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, gdje se održavaju svečane sjednice Sabora, polaganje vijenaca na spomenike poginulim braniteljima, te razni kulturni i sportski događaji.

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,484FansLike
2,357FollowersFollow
13FollowersFollow

ISAP Internacionalni sajam pršuta 2024.

U tradiciji istarskog kulinarstva PRŠUT je vrhunac i mjerilo za svako dobro, za sve grijehe nepca. Pršut se doživljava i prepoznaje kao vrhunska ljepota,...

Jesen na pijatu u središnjoj Istri

Gastronomska manifestacija "Jesen na pijatu u središnjoj Istri", u jesen 2020. godine održala se po prvi puta te je polučila velik uspjeh. Cilj manifestacije...

Spartan Trail Dubrovnik 2024.

Prihvatite čari Dubrovnika, „bisera Jadrana“ i krenite na nezaboravno putovanje krševitim terenom Dubrovačke spartanske staze. Zbog svoje ljepote, bogate povijesti i kulturnog naslijeđa, Dubrovnik...

18. Festival čokolade u Opatiji

Što je jesen bez čokolade? Opatija i čokolada već su godinama neraskidivo vezani zahvaljujući Festivalu čokolade, najvećem i najstarijem hrvatskom događanju posvećenom ovoj nezamjenjivoj...

Opatija Advent 2024.

Doživite najljepši Advent uz more u bajkovitoj atmosferi grada Opatije. Dođite, prošećite prekrasno okićenim gradom i provedite božićne blagdane za pamćenje! Advent u Opatiji postao...

5. Svjetlarna Lovran

Svjetlarna Lovran imersivni je svjetlosni spektakl koji uz posebno izrađene audio-vizualne efekte i animacije, oživljava fasade zgrada i kuća na srednjevjekovnim lovranskim trgovima. Autorski...

49. Marunada u Lovranu

Marunada u Lovranu je fešta u čast najboljih svjetskih kestena. Lovranci su na svoje marune izuzetno ponosni pa su im u listopadu posvetili manifestaciju nazvanu...