Svjetski dan tjestenine (World Pasta Day) obilježava se svake godine 25. listopada, kako bi se proslavila tjestenina – jedna od najpopularnijih namirnica na svijetu. Ovaj dan je prilika da se odaju počast kulinarskoj tradiciji koja nadilazi granice, kulture i jezike te okuplja ljude oko jednostavnog, ali ukusnog obroka.
Najraniji izvori za proizvodnju dolaze iz Istočne Azije prije oko 4000 godina. Smatra se da je Marko Polo donio tjesteninu iz Kine u Europu. Znanstvena istraživanja o utjecaju tjestenine na zdravlje i liniju u zadnje vrijeme idu sve više i više u prilog tjestenini, suprotno od prijašnjih mišljenja kako je ova voljena namirnica štetna za održavanje figure.
Tjestenina kroz povijest
Iako se tjestenina najčešće povezuje s Italijom, njena povijest je duga i složena. Pretpostavlja se da su tjesteninu konzumirale civilizacije mnogo prije nego što je postala zaštitni znak talijanske kuhinje. Neki povjesničari vjeruju da su stari Rimljani i Grci pripremali jela nalik tjestenini, dok drugi tvrde da su prvi oblici tjestenine potekli iz Kine i Perzije.
Bez obzira na podrijetlo, tjestenina je kroz stoljeća postala globalno popularna namirnica zahvaljujući svojoj jednostavnoj pripremi, svestranosti i sposobnosti da se prilagodi različitim kulinarskim tradicijama.
Vrste tjestenine
Tjestenina dolazi u raznim oblicima i veličinama, a svaki oblik ima svoju specifičnu namjenu i način pripreme. Neke od najpoznatijih vrsta tjestenine uključuju:
- Spaghetti: Duga, tanka tjestenina, najčešće se poslužuje uz umak od rajčice ili umak na bazi maslinovog ulja.
- Penne: Cjevasta tjestenina, izvrsna za gušće umake i pečena jela.
- Fusilli: Spiralna tjestenina koja savršeno zadržava umak.
- Ravioli: Punjen tjestenina u obliku jastučića, često punjena sirom, mesom ili povrćem.
- Linguine: Slična špagetima, ali spljoštena, idealna za umake na bazi plodova mora.
Osim ovih, postoji na stotine drugih oblika tjestenine, uključujući regionalne specijalitete, kao što su orecchiette iz Apulije ili pici iz Toskane.
Tjestenina u prehrani
Jedan od razloga zašto je tjestenina toliko popularna jest njezina nutritivna vrijednost. Tjestenina je bogata ugljikohidratima, što je čini izvrsnim izvorom energije, a u kombinaciji s povrćem, mesom ili ribom, postaje uravnotežen obrok. Osim toga, danas je moguće pronaći tjesteninu napravljenu od integralnih žitarica, bezglutenske tjestenine, kao i one obogaćene proteinima ili povrćem, što je čini pogodnom za različite prehrambene potrebe.
Tjestenina u biti sadrži vrlo malo masnoća, i to svega 1 gram tjestenina bez jaja do 2,5 grama tjestenina s jajima na 100 gr proizvoda. Uz to bogata je vlaknima pa daje veći osjećaj sitosti, a probava je time ubrzanija. Tjestenina s jajima bogata je i proteinima, koji su neophodni za rast i razvoj ljudskog organizma, ali i kod razvoja mišićne mase kod sportaša.
Stručnjaci ju najviše preporučuju uz mediteransku dijetu, koja podrazumijeva puno zdravih masti poput maslinovog ulja te povrća i ribe. Ovakvim se načinom prehrane preveniraju i problemi sa srcem, jer se ne unose masnoće štetne po krvožilni sustav, kojih tjestenina sama po sebi nema.
