Najraniji izvori za proizvodnju dolaze iz Istočne Azije prije oko 4000 godina. Smatra se da je Marko Polo donio tjesteninu iz Kine u Europu. Znanstvena istraživanja o utjecaju tjestenine na zdravlje i liniju u zadnje vrijeme idu sve više i više u prilog tjestenini, suprotno od prijašnjih mišljenja kako je ova voljena namirnica štetna za održavanje figure.
Tjestenina u biti sadrži vrlo malo masnoća, i to svega 1 gram tjestenina bez jaja do 2,5 grama tjestenina s jajima na 100 gr proizvoda. Uz to bogata je vlaknima pa daje veći osjećaj sitosti, a probava je time ubrzanija. Tjestenina s jajima bogata je i proteinima, koji su neophodni za rast i razvoj ljudskog organizma, ali i kod razvoja mišićne mase kod sportaša.
Stručnjaci ju najviše preporučuju uz mediteransku dijetu, koja podrazumijeva puno zdravih masti poput maslinovog ulja te povrća i ribe. Ovakvim se načinom prehrane preveniraju i problemi sa srcem, jer se ne unose masnoće štetne po krvožilni sustav, kojih tjestenina sama po sebi nema.
