Siječanj21. siječanjNa današnji 1737. umro je Ignjat Đurđević, hrvatski barokni pjesnik

Na današnji 1737. umro je Ignjat Đurđević, hrvatski barokni pjesnik

Na današnji 1737. godine u Dubrovniku je umro Ignjat Đurđević hrvatski barokni pjesnik i prevoditelj, čije su najprepozntljivije djelo „Uzdasi Mandalijene pokornice“.

Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi bio je hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.

Bio je unuk Nika Đurđevića, izvanbračnoga sina vlastelina Brnje Đurđevića. Iako, upravo zbog toga što je izvanbračno dijete, nije mogao ući u red vlastele, slijedio je stope oca te se bavio trgovinom i drugim pučanskim poslovima. Zbog opadanja broja plemića u Republici, Veliko vijeće donijelo je 1664. godine odluku da se u red vlastele primi 10 najuglednijih dubrovačkih obitelji. Unatoč protivljenju plemića odluka je izvršena te se među plemićima našao i Brnja Đurđević, koji je za taj položaj uplatio 1.000 dukata.

Nakon što je stupio u red postaje učitelj 1702. godine u Ilirskom kolegiju u Loretu te iz pisma Ignjatova učenika saznajemo da je bio marljiv profesor koji je znao jako dobro tumačiti stare pisce te je pisao stihove i prozu na latinskom, talijanskom, grčkom i francuskom jeziku (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1971: 10). 1705. godine napušta isusovački red i prelazi u benediktinski, vjerojatno zbog toga što se nije mogao posvetiti poeziji koliko je htio, upravo zbog strogosti samoga reda (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1971: 10).

Dubrovačka vlada ga je protjerala 1710. godine, razlog je nepoznat, tj. ne može se iščitati iz spisa, te se vraća u Italiju. Po povratku iz progonstva pridružuje se Akademiji Dangubnijeh (čiji je i bio predsjednik 1718. godine) koja je osnovana posljednjih godina 17. stoljeća i koja je okupljala najučenije i najuglednije Dubrovčane i one koji se živjeli van Dubrovnika (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1971: 11).

Nakon što je jedno vrijeme živio na Mljetu gdje i započinje njegova najplodnija književna faza, odlazi u Padovu u samostan sv. Justine kako bi tiskao Uzdahe Mandalijene pokornice i Saltijer slovinski (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1971: 12). Povratkom u Dubrovnik izabran je za opata na Višnjici, a zatim i predsjednikom Mljetske benediktinske kongregacije te i službenim teologom dubrovačke vlade (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1971: 12).

Književni rad Ignjata Đurđevića jako je bogat te je stvarati počeo, kako mnogi tvrde, već u 16. godini svoga života kada počinje pisati ljubavne i pjesme drugih tematika (Pet stoljeća hrvatske književnosti, 1971: 13). Prevodio je Vergilijevu Eneidu, napisao jedan čin tragedije Judite, prevodio psalme kralja Davida, napisao Uzdahe Mandalijene pokornice, latinske pjesme koje objavljuje u zbirci Poetici Iusus, piše Pjesni razlike, Život sv. Benedikta, Brodolom sv. Pavla, Egloge, Saltir Slovinski itd.

Njegove ljubavne pjesme najčešće su kratke s poukom na kraju. Uzore pronalazi u već ustaljenoj dubrovačkoj pjesničkoj tradiciji, kao što su Šiško Menčetić i Džore Držić. Često se pronalaze motivi iz prirode kao što je zelenilo, cvijeće, drveće, srebro, zlato, drago kamenje, koralji. U pjesmama pronalazimo ironiju, cinizam i zanesenost tjelesnošću te razaznajemo da je za pjesnika ljepota stvorena za uživanje u njoj te da je cilj njegovih čežnja.

Umro je 1737. godine od kapi dok je bio u posjeti mrkansko-trebinjskom biskupu, Šišku Tudiševiću.

Ignjat Đurđević (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.).


Izvor: Wikipedija

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,254FansLike
2,382FollowersFollow
11FollowersFollow

CRO Race 2024.

CRO Race nije samo natjecanje, već i putovanje kroz životopisnu povijest i bogatu kulturu Hrvatske koje i natjecateljima i publici pruža jedinstveno iskustvo. Prolazeći...

75. Dubrovačke ljetne igre 2024.

Jubilarne 75. Dubrovačke ljetne igre, koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na različitim ambijentalnim lokacijama grada, tijekom 47 festivalskih dana,...

59. Vinkovačke jeseni

Vinkovačke jeseni, tradicijski su hrvatski folklorni festival u Vinkovcima, najstarija i najveća europska manifestacija tradicijske kulture. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966.,...

Dinaric Rally 2024.

Jubilarna, 5. godina "najtežeg Europskog relija" - Dinaric Rallyja, u 2024. ponovo će godine ugostiti desetke najboljih svjetskih rally raid vozača iz cijelog svijeta!...

Ribarska fešta, Vrsar

Opojan miris svježe ribe na gradelama, kao dio bogate ponude istarske gastronomije, veselo druženje uz glazbu i ples tijekom cijelog ljeta, od travnja do...