Konavle su općina u Hrvatskoj. Nalaze se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Konavle su kraj smješten jugoistočno od Dubrovnika, na krajnjem jugu Republike Hrvatske, te graniče s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine Konavle je u Cavtatu. Ispod strmih litica konavoskih stijena južno od naselja Popovići nalazi se mala pješčana plaža Pasjača osebujne ljepote, koja je na portalu „Najbolja odredišta u Europi“ (European Best Destinations) proglašena najboljom europskom plažom 2020. godine.
Konavle dobivaju ime po latinskoj riječi “canalis”, nekoj od njenih izvedenica “canale”, “canavia”, “canabula” ili istoznačnih lokalnih izraza “konali”, a odnosi na vodovodne kanale koji su od izvora u selu Vodovađa preko Konavoskog polja napajali vodom antički Epidaurum (današnji Cavtat).
Početkom 15. st. Konavle su u općem sastavu Bosne u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujući Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlovićem. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom Dubrovačka Republika 24. lipnja 1419. g. dolazi u posjed istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31. prosinca 1426. Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala s Cavtatom i Obodom od Radosava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio.
Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao knez ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su Knežev dvor u Pridvorju i Soko kula u Dunavama, važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Godine 1423. dubrovačka vlada učvrstila je svoju vlast u istočnom dijelu Konavala. Cijelu obradivu površinu podijelila je na 37 decena. Svaki decen imao je 10 dijelova, a svaki dio 4 četvrtine. Četvrtina je iznosila 6 do 9 zlatica površine (zlatica ili solad=1678 m2), dio je sadržavao 24 do 36 zlatica. Vlada je isprva odlučila Konavljanima oduzeti svu zemlju i sve ih učiniti kmetovima, ali ipak je popustila i dopustila da 66 obitelji vlastelinčića i dalje uživa i obrađuje vlastitu zemlju (3 do 12 zlatica). Godine 1427. kad je kupljen zapadni dio Konavala podijeljen je na 38 decena obradive zemlje, a ništa nije ostavljeno vlastelinčićima. Od 1430. do 1433. trajao je Konavoski rat koji je umnogome utjecao na stanje u Bosni, Humu i Dubrovniku, te je uvelike promijenio stanje u jugoistočnoj Europi. Planine su Dubrovčani 1442. podijelili među vlastelu, dio je dobio hrvatski ban Matko Talovac. Međutim, u 15. stoljeću Turci su zauvijek oduzeli Dubrovčanima Planine. Pašnjaci, šume, dubrave, vode i lokve bili su zajedničko dobro. Svatko se smio besplatno služiti, ubirati plodove, sjeći, pasti, voditi na ispašu itd.
