Na današnji dan 1450. godine u Splitu se rodio Marko Marulić, hrvatski pjesnik, književnik, kršćanski humanist te otac hrvatske književnosti. Često mu se dodijeva i etnik Splićanin. Ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.
Marulić je poznat po svom značajnom doprinosu razvoju hrvatske književnosti i humanizma. Njegovo najpoznatije djelo je ep “Judita”, koje se smatra prvim hrvatskim epom i jednim od najznačajnijih djela hrvatske književnosti renesansnog razdoblja. Njegova djela obuhvaćaju poeziju, epiku, dramu, filozofiju i teologiju.
Marulić je studirao u Padovi i Trstu, gdje se upoznao s humanističkim idejama i djelima antičkih pisaca. Njegov odgoj bio je pod utjecajem humanizma, pokreta koji se zalagao za obnovu klasičnog obrazovanja i kulture.
Njegovo najpoznatije djelo je ep “Judita”, napisan između 1501. i 1503. godine. To je prvi hrvatski ep, a inspiriran je biblijskom pričom o junakinji Juditi koja hrabro spašava svoj grad od asirskog vojnog vođe. “Judita” je pisana heksametrom, a Marulić je pokazao izuzetnu erudiciju i vještinu u oponašanju klasičnih antičkih epova.
Marulićeva djela također obuhvaćaju religiozne teme, a on je bio duboko ukorijenjen u kršćanske vrijednosti. Napisao je “De institutione bene vivendi per exempla sanctorum” (O načinu pravilnog života prema primjerima svetaca), moralnu raspravu koja potiče kršćanske vrline.
Uz svoje književne aktivnosti, Marulić je bio i pravnik, često angažiran u javnim poslovima i političkim aktivnostima. Umro je 5. siječnja 1524. godine u Splitu, a pokopan je u splitskoj crkvi sv. Frane.
Ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti i humanističkoj tradiciji. Njegovo djelo i utjecaj osjećaju se i danas, a smatra se ključnim figurama u formiranju hrvatske kulture i identiteta.
Marko Marulić (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.).
