Na današnji dan 1582. godine papa Grgur XIII. izdao je bulu kojom će biti uveden gregorijanski kalendar. Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius). Danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.
Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa i napuljskoga fizičara i astronoma Alojzija Liliusa, papa Grgur XIII. objavio je 24. veljače 1582. reformu do tada postojećega julijanskoga kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prvim dvjema riječima teksta. Ovaj novi kalendar, nazvan gregorijanski kalendar, svoje ime je dobio po papi Grguru.
Papinska bula sadržavala je sljedeće odredbe:
- Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtka, 4. listopada 1582. slijedi petak, 15. listopada.
- Prijestupna je svaka godina djeljiva s 4, osim onih godina djeljivih sa 100 pri čemu su one djeljive s 400 također prijestupne.
- Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se dodaje na kraju mjeseca veljače.
- Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
Prvi dan u godini bit će 1. siječnja.
Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine.
Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću, s tim da su do dan-danas već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska, odnedavno i Ukrajinska) prešle na ovaj kalendar, premda neke – kao što su Ruska i Srpska – i dalje ustraju na staromu, julijanskomu kalendaru.
Kako je julijanski kalendar manje točan od gregorijanskog u odnosu na tropsku godinu tako se događa da se pravoslavni Božić, koji se slavi po julijanskom kalendaru, pomiče iz zime prema proljeću.
