Srpanj08. srpanjNa današnji dan 1809. godine rođen je Ljudevit Gaj

Na današnji dan 1809. godine rođen je Ljudevit Gaj

Na današnji dan 1809. godine rođen je Ljudevit Gaj, autor pjesme “Još Horvatska ni propala” i vođa Hrvatskoga narodnoga preporoda. Ljudevit Gaj bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Gaj je središnja osoba ilirskog pokreta koja je imala važnu ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu.

U njegovoj obitelji govorio se njemački jezik, no majka Julijana mu je njegovala i kajkavštinu. Gimnaziju je pohađao u rodnoj Krapini, Varaždinu i u Karlovcu. Godine 1826. upisao je studij filozofije u Beču, koji je nastavio u Grazu, a 1829. godine upisao se na pravo u Pešti.

Godine 1830. u Budimu tiskao je knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa‎ dvojezično (na hrvatskom i njemačkom jeziku) koja mu je pronijela ime cijelom domovinom. Ta knjižica od 27 stranica uzima se kao početak hrvatskih preporodnih gibanja. Početkom 1832. godine došao je u Zagreb, gdje je radio u pravnoj struci. Doktorirao je filozofiju 1834. godine u Leipzigu.

Potaknut primjerom i nastojanjima Pavla Vitezovića, a po uzoru na već ustrojeni češki pravopis, slovnom reformom nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkog pisma, zbog toga se po njemu hrvatska abeceda naziva još i gajicom, čime je ujedinio slovopisno cijeli hrvatski narod te je, uz to što je bio središnja osoba ilirskog pokreta, postao važna osoba u cijelom narodnom preporodu. A kad mu je 1834. godine uspjelo ono što petnaest godina ranije Jurju Šporeru nije, naime, pribaviti kraljevsku suglasnost za pokretanje hrvatskih dnevnih novina s književnim prilogom, vidio se on već sasvim u ulozi vođe. Napokon, 6. siječnja 1835. godine pojavile su se Novine Horvatske, a 10. siječnja i njihov književni prilog Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka; bio je to golem napredak u ostvarivanju zadanog cilja, nagovještaj da će se hrvatska književnost konstituirati kao jedinstvena cjelina, time je bio uspostavljen moderni književni instrumentarij za okupljanje svih književnika. Sve do kraja prvoga godišta ta glasila vodit će preporodni pokret pod hrvatskim imenom; do kraja te godine Novine izlaze na kajkavskom, a Danicu će usporedo s kajkavskima tiskati i štokavski pisane priloge. Promjena njihova imena u Ilirske narodne novine i Danicu ilirsku, početkom drugoga godišta (1836.), značila je korak dalje u provođenju Gajevih zamisli.

Njegove književne, upravo pjesničke sposobnosti bile su izrazite. Budnica “Još Horvatska ni propala”, napisana još 1833. godine, bila je najpopularnija pjesma u ono doba, a pjeva se često još i danas.

Gaj je umro u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju. Dana 15. listopada 1885. godine, nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju Mirogoju, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.).


Izvor: Wikipedija

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,408FansLike
2,380FollowersFollow
12FollowersFollow

Festival sira u Svetvinčentu

Festival sira koji se održava sredinom mjeseca rujna okuplja najbolje sirare, zaljubljenike u sir a i ostale gastronomade. U središtu južnog dijela Istre na...

Festival balona

Početak rujna već je tradicionalno rezerviran u kalendarima tisuća posjetitelja za najšareniji festival Hrvatske, onaj balona na vrući zrak. Baloni na vrući zrak letjelice...

CRO Race 2024.

CRO Race nije samo natjecanje, već i putovanje kroz životopisnu povijest i bogatu kulturu Hrvatske koje i natjecateljima i publici pruža jedinstveno iskustvo. Prolazeći...

Casanova Tour, Vrsar

Prepustite se šetnji romantičnim Vrsarom, otkrijte do sad neistražene dijelove starog grada i upoznajte ljubav na Casanovin način. Giacomo Casanova, najpoznatiji svjetski zavodnik te njegovi...

59. Vinkovačke jeseni

Vinkovačke jeseni, tradicijski su hrvatski folklorni festival u Vinkovcima, najstarija i najveća europska manifestacija tradicijske kulture. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966.,...