Na današnji dan 1926. godine prvi se put oglasio Radio Zagreb, prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Početci Hrvatskoga radija sežu u 1926., kada je počelo emitiranje Radio Zagreba što ga je osnovao Radio klub Zagreb (skupina uglednih radioamatera i poslovnih ljudi na čelu s fizičarom Otonom Kučerom). Bila je to prva radiopostaja u ovom dijelu Europe. Prvi se put oglasila 15. svibnja 1926. na srednjem valu od 350 m iz sjedišta na Trgu sv. Marka.
Program je počeo Lijepom našom, koju je na glasoviru odsvirao Krsto Odak, a ravnatelj dr. Ivo Stern i spikerica Božena Begović najavili su početak rada. Prvih 14 godina radio je bio u privatnom vlasništvu Dioničkoga društva Radio Zagreb. Godine 1940. nacionaliziran je od vlasti Banovine Hrvatske, te je tijekom NDH djelovao kao Hrvatski krugoval, a potom nakon 1945. djeluje kao državno poduzeće, društveno poduzeće, javno poduzeće i od 1990. kao javna ustanova: Zakonom koji je donio Sabor Republike Hrvatske preimenovan je u Hrvatski radio (odnosno Radiotelevizija Zagreb preimenovana je u Hrvatsku radioteleviziju).
U prvim godinama rada Radio Zagreb upotpunio je shemu i lepezu emisija izvodeći ih iz studija i izravno prenoseći kulturne, sportske i druge priredbe iz Zagreba i drugih hrvatskih gradova. Već od 1927. telefonskim vodom preko Beča pridruživao se u zajedničke emisije Mreže srednjoeuropskih postaja (Beč, Prag, Varšava, Budimpešta i dr.). Na temelju te suradnje Radio Zagreb je 1928. primljen u punopravno članstvo tadašnje Međunarodne radiodifuzijske unije (fr. Union Internationale de Radiodiffusion) u Ženevi zastupajući ondašnju Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojoj većim dijelom, kao ni na ostalim prostorima jugoistočne Europe, još nisu postojale druge radiodifuzijske postaje.
Na kraju prve godine emitiranja (1926.) Radio Zagreb imao je nešto više od 4000 pretplatnika (1976. više od milijun). Razdoblje od kraja 1920-ih do polovice 1930-ih obilježio je pad kupnje prijamnika i zastoj programskog i tehničkoga napretka, uzrokovan i svjetskom gospodarskom krizom. Zaostajanje za bržim razvojem radija u svijetu donekle je nadoknađeno u doba Banovine Hrvatske, kada je Radio Zagreb bio preseljen u primjerenije prostore u Vlaškoj ulici 116 i kada su kupljeni suvremeni tehnički uređaji te povećana snaga odašiljača (s 0,7 na 4,5 kW).
Zbog male snage odašiljača te planinskih zapreka (Učka, Velebit, Dinara, Biokovo) čujnost je i dalje bila ograničena. Zato je Hrvatski krugoval – tako se Radio Zagreb zvao u doba Nezavisne Države Hrvatske – 1942. pokrenuo prvu podružnu postaju u Dubrovniku, poslije u Sarajevu i Banjoj Luci i 1943. u Osijeku. Nakon II. svjetskog rata pokrenute su i druge postaje u većim gradovima.
Programsko restrukturiranje Radio Zagreba provedeno je 1964. i otada se redovito emitiraju 1., 2. i 3. program. Na cjelodnevno emitiranje 1. program prešao je 1976., a od 1997. na cjelodnevno emitiranje prešli su i 2. i 3. program te Radio Sljeme. Prvi srednjovalni odašiljač snage veće od 100 kW bio je postavljen 1949. u Deanovcu, prvi snage veće od 1000 kW na Rašinovcu pokraj Zadra 1986., dok je prvi ultrakratkovalni odašiljač (FM) proradio na Sljemenu 1957. godine.
Izvor: Wikipedija
