Na današnji dan 1956. godine započelo je emitiranje Televizije Zagreb, prve televizijske postaje u Hrvatskoj koja kasnije postaje sastavnim dijelom HRT-a.
Temelje radiodifuziji u Hrvata postavila je u ožujku 1924. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi koja je osnovala Radio-klub Zagreb. Za predsjednika kluba izabran je astronom i fizičar dr. Oton Kučera. Radio-klub je imao 136 članova: 124 Zagrepčana i 12 članova iz drugih hrvatskih gradova. Izdavao je i časopis Radio-šport koji je imao važnu ulogu u promicanju radiodifuzije. Nakon dvogodišnjih napora, članovi Radio kluba uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb. Odašiljanje je počelo 15. svibnja 1926. hrvatskom himnom i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i najavljivačice Božene Begović u 20:30 sati na srednjem valu od 350 metara. Stanica je otad kontinuirano odašiljala program. Na području tadašnje Zagrebačke direkcije pošta i telegrafa bilo je prijavljeno tek pedesetak radioprijamnika.
U sezoni 1927./28. telefonskim se vodom preko Beča stanica pridruživala u zajedničke emisije „Mreže srednjoeuropskih stanica” (Beč, Prag, Varšava, Budimpešta i druge), a u lipnju 1928. godine primljena je za punopravnog člana UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion) u Ženevi, zastupajući ondašnju Kraljevinu SHS, u kojoj, kao ni u ostalim državama na prostoru Jugoistočne Europe, tada još nisu postojale druge radiodifuzne stanice. Tijekom prvih 14 godina svoga rada, Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasništvu dioničkoga društva Radio Zagreb. Dana 1. svibnja 1940. Radio Zagreb izvlastila je Banovina Hrvatska. Preko Radija Zagreb Slavko Kvaternik je 10. travnja 1941. proglasio uspostavu NDH. Tijekom NDH Radio Zagreb je postao osnova na kojoj je nastao sustav radijskih postaja Hrvatski krugoval. U to se vrijeme Radio postaja Zagreb zvala Državna krugovalna postaja Zagreb. Nakon 1945. godine Radio Zagreb djeluje kao državno poduzeće, a kasnije kao društveno i javno poduzeće.
Dana 15. svibnja 1956., na 30. obljetnicu odašiljanja programa Radija Zagreb u Tomislavovom domu na Sljemenu, prvi je televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i jugoistočnom dijelu Europe, počeo s radom. Osnivač i prvi glavni ravnatelj Radiotelevizije Zagreb bio je narodni heroj Ivan Šibl, po kojem se danas zove nagrada za životno djelo HRT-a. Prikazivanje Televizije Zagreb počelo je izravnim prijenosom svečanoga otvorenja Zagrebačkoga velesajma na južnoj obali Save 7. rujna 1956. godine. Redovito prikazivanje pokusnoga programa Zagrebačke televizije iz Jurišićeve 4 počelo je 19. studenog iste godine. Već 12. svibnja iduće godine prikazan je prvi izravni televizijski prijenos nogometne utakmice sa stadiona u Maksimiru, nakon kojega su slijedili prijenosi i drugih sportskih događaja. Već 14. srpnja izravno se prenosi međunarodno sportsko natjecanje Gymnaestrada, čime su s radom počela i prva reportažna kola.
Godine 1958. TV Zagreb dobila je svoj samostalni dnevnik odvojen od Jugoslavenske radiotelevizije, koji je kasnije ukinut u svrhu ujedinjenja Televizije Ljubljana, Zagreb i Beograd, pri čemu je snimanje dnevnika dodijeljeno Televiziji Beograd. Televizija pak postaje sve jača i utjecajnija tako da se 1962. godine u Radničkom domu u Šubićevoj počinje opremati novi, veliki studio. Te se godine 23. srpnja prvi put satelitom Telstar preuzima inozemni program. Veliki tehnološki zaokret događa se 8. travnja 1963. kad se prvi put prikazuje magnetoskopski snimljena emisija, a na Dan Radija i Televizije 15. svibnja 1966. novopostavljenim UHF odašiljačem od 10 KW na Sljemenu prvi se put prikazuje program u boji. Nakon toga, 1. listopada 1968., na Televiziji Zagreb pokrenut je i zaseban program dnevnika kojeg se prikazivalo svakodnevno.
Izvor: Wikipedija
