Najveća poplava Save u Zagrebu dogodila se 26. listopada 1964., kada je rijeka Sava probila nasip i poplavila velik dio grada. Ova je katastrofa ostavila neizbrisiv trag na Zagreb i njegove stanovnike, a posljedice se osjećaju i danas, čak i više od pola stoljeća kasnije.
Te je kobne jeseni Sava zabilježila ekstremno visoku razinu zbog dugotrajnih kiša koje su zahvatile područje cijele srednje Europe. Rijeka se ubrzo izlila iz svog korita, poplavila je brojne zagrebačke četvrti, uključujući Trnje, Trešnjevku, Peščenicu i Donji grad. U noći između 25. i 26. listopada, nasip u Trnju nije mogao izdržati ogroman pritisak vode te je popustio. Rijeka je bujala s velikim razornim valom koji se proširio prema stambenim dijelovima grada.
Mnogi stanovnici nisu bili pripremljeni na ovakvu katastrofu, a ni grad nije imao adekvatnu infrastrukturu za obuzdavanje tako velike poplave. Voda je preplavila ulice, kuće, zgrade, te je na nekim mjestima dosegnula visinu i do dva metra. Tisuće ljudi morale su napustiti svoje domove, a mnogi su ostali bez ičega.
Posljedice i ljudske žrtve
Poplava 1964. uzrokovala je neprocjenjivu štetu – poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10 000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafo-stanica, oštećeno je 120 poduzeća, 2 kilometra autoceste, izgubljeno je 65 posto građevinskoga materijala iz skladišta, a štete su nanijete i na niz drugih materijalnih i kulturnih dobara.
Obnova i prevencija budućih poplava
Ova katastrofa bila je veliki poticaj za gradnju novih sustava zaštite od poplava u Zagrebu. Nakon poplave 1964., započela je intenzivna obnova grada i jačanje infrastrukture kako bi se spriječile slične nesreće u budućnosti. Država i grad su zajedno radili na izgradnji jačih i viših nasipa te unapređenju sustava kanalizacije. Tijekom 70-ih godina, izgrađeni su i kanali te odvodni sustavi koji pomažu kontrolirati visoku razinu Save, kao što je odvodni kanal Sava-Odra. Taj kanal preusmjerava vodu u slivu rijeke Save prema nižim područjima u vrijeme velikih kiša i time smanjuje pritisak na grad.
Poplava Save 1964. ostala je u kolektivnom sjećanju Zagrepčana kao jedno od najtežih razdoblja u povijesti grada. Brojni dokumentarni filmovi, fotografije, novinski članci i osobna sjećanja svjedoče o hrabrosti i solidarnosti ljudi koji su tada pomagali jedni drugima. Mnogi građani Zagreba još uvijek se sjećaju trenutaka kada su spašavali svoje obitelji i susjede iz nabujale vode.
Katastrofa iz 1964. godine danas služi kao podsjetnik na važnost odgovorne i održive uprave prirodnim resursima, a posebno rijekama koje prolaze kroz urbana područja.
Foto:
