Prosinac22. prosinacNa današnji dan 1990. donešen je Božićni Ustav

Na današnji dan 1990. donešen je Božićni Ustav

Na današnji dan 1990. godine Hrvatski sabor donio je novi (prvi) Ustav Republike Hrvatske poznat kao Božićni Ustav.

Sve je započelo u ljeto 1990. godine kada je Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske donijelo odluku kojom Saboru predlaže donošenje Ustava Republike Hrvatske. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržala sva tri tadašnja saborska vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.

Kao ciljevi Ustava zacrtani su: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i njezinih državljana pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva. Na izradi Ustava radila je potom Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života. Na uključenje u Ustavotvornu komisiju poziv je primilo 229 ljudi iz svih društvenih slojeva, od kojih je 152 djelotvorno sudjelovalo u radu Komisije. Odbijenicu za sudjelovanje u radu Komisije poslalo je samo četvero ljudi: Kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački, Tanja Torbarina, novinarka, Predrag Matvejević, pisac i publicist te Žarko Puhovski, politolog.

U devet sati, 22. prosinca 1990. na jarbolu ispred Sabora Republike Hrvatske na Markovu trgu u Zagrebu zalepršala je nova službena zastava Republike Hrvatske: povijesna hrvatska trobojnica s grbom ili krunom od pet drevnih hrvatskih grbova.

U Saboru je bilo vrlo svečano. Bilo je malo mjesta za sve uzvanike koji su očekivali proglašenje novog hrvatskog Ustava, prvog ustava nakon slobodnih izbora i višestranačja i prvog demokratskog ustava u povijesti Hrvatske. Točno u 10 sati počela je svečanost proglašenja Ustava.

Prvi saziv Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici triju vijeća 22. prosinca 1990. donio je Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, naziva se još i Božićnim Ustavom.

Međutim, hrvatska samosvojnost, politička nezavisnost, pluralizam, kao i druge demokratske tekovine modernog svijeta, nisu se uklapale u hegemonističke težnje beogradskog režima. Jugoslavija je bila pred konačnim, povijesnim slomom, a srbo-četničke horde i njihova Jugoslavenska narodna armija nastojale su zaustaviti demokratske procese oružjem. U teškim godinama koje su slijedile Hrvatska je morala krvlju braniti svoju samostalnost, samosvojnost i pravo da postane moderna, punopravna članica svjetske zajednice.

Međutim, politička praksa i međunarodne okolnosti pokazale su da su u prvom hrvatskom Ustavu nužne nadopune i neka drukčija rješenja. Hrvatska je predsjednički sustav zamijenila parlametarnim i tako zakoračila u parlamentarnu demokraciju. Najviše tijelo vlasti Hrvatski državni sabor nosi sada ime Hrvatski sabor.

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,408FansLike
2,380FollowersFollow
12FollowersFollow

Festival sira u Svetvinčentu

Festival sira koji se održava sredinom mjeseca rujna okuplja najbolje sirare, zaljubljenike u sir a i ostale gastronomade. U središtu južnog dijela Istre na...

75. Dubrovačke ljetne igre 2024.

Jubilarne 75. Dubrovačke ljetne igre, koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na različitim ambijentalnim lokacijama grada, tijekom 47 festivalskih dana,...

Ultra Europe Split 2024

Deseto izdanje Ultra Europe Music Festivala u Splitu održat će se od 12. do 14. srpnja 2024. Svake godine bolji, veći, posjećeniji - Ultra...

Dinaric Rally 2024.

Jubilarna, 5. godina "najtežeg Europskog relija" - Dinaric Rallyja, u 2024. ponovo će godine ugostiti desetke najboljih svjetskih rally raid vozača iz cijelog svijeta!...

59. Vinkovačke jeseni

Vinkovačke jeseni, tradicijski su hrvatski folklorni festival u Vinkovcima, najstarija i najveća europska manifestacija tradicijske kulture. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966.,...