Hrvatska kuna bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa. Kuna je bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala Hrvatska narodna banka, a kovanice je kovala Hrvatska kovnica novca.
Naziv potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza. Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku kune. Iz toga se razvio banovac (množina banovci; lat.: Denarius Banalis) kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća. Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske).
Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD), koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica. Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna. Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994., na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu.
Zamjena eurom
Ulaskom u Europsku uniju 2013. Hrvatska se obavezala uvesti euro čim ispuni konvergencijske kriterije. Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), izjavio je još 2013. godine da očekuje uvođenje eura što je prije moguće. Ulazak Hrvatske u »Europski tečajni mehanizam« (ERM II) 2020. bio je odlučujući službeni korak u postupku uvođenja eura.
Dana 13. svibnja 2022. Sabor je usvojio Zakon o uvođenju eura. U Svetoj Nedelji, u Zagrebačkoj županiji je 18. srpnja 2022. započela proizvodnja hrvatskih eurokovanica.
Dana 5. rujna 2022. započelo je obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Ta je zakonska obaveza trajala do 31. prosinca 2023. i bila je jedna od mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Dana 1. siječnja 2023. kuna je zamijenjena eurom, a istog je dana započelo razdoblje dvojnog optjecaja koje je trajalo do 14. siječnja 2023. U tom su razdoblju i kune i euri bili u upotrebi za plaćanje u gotovini.
