Na današnji dan 2005. godine na Kanarskim otocima uhićen je Ante Gotovina, umirovljeni general Hrvatske vojske.
Uhićenje Ante Gotovine jedno je od najvažnijih poglavlja u povijesti postratne Hrvatske i njenog odnosa s međunarodnim pravosudnim institucijama, posebice Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Ante Gotovina, bivši general Hrvatske vojske, bio je optužen za ratne zločine počinjene tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja 1995. godine, kojom je oslobođen veliki dio hrvatskog teritorija pod okupacijom.
Gotovinu je ICTY optužio 2001. godine za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava, uključujući progon, deportacije i ubojstva srpskih civila tijekom operacije Oluja. Operacija je imala ključnu ulogu u oslobađanju Hrvatske, ali je izazvala kontroverze zbog optužbi o prekomjernom granatiranju i poslijeratnim zločinima. Optužnice su izazvale duboke podjele u hrvatskom društvu – mnogi su Gotovinu smatrali herojem Domovinskog rata, dok su drugi isticali potrebu za pravdom i odgovornošću za sve počinjene zločine.
Skrivanje i međunarodna potraga
Nakon što je podignuta optužnica, Gotovina je izbjegao uhićenje i postao bjegunac. Njegovo skrivanje trajalo je gotovo četiri godine, a za njim su tragali Interpol i međunarodne sigurnosne agencije. Hrvatska je bila pod pritiskom Europske unije da surađuje s ICTY-jem, što je uvelike utjecalo na proces pridruživanja zemlje EU.
Uhićenje u Španjolskoj
Ante Gotovina uhićen je 7. prosinca 2005. godine u luksuznom hotelu na otoku Tenerife, u sklopu španjolskih Kanarskih otoka. Akciju su koordinirali španjolska policija i Interpol, uz pomoć informacija dobivenih od međunarodnih obavještajnih službi. Vijest o uhićenju izazvala je šok i podijeljene reakcije u Hrvatskoj – dok su jedni slavili suradnju s međunarodnom pravdom, drugi su smatrali da je Gotovina žrtva politički motiviranog progona.
Suđenje i oslobađanje
Nakon uhićenja, Gotovina je prebačen u Haag, gdje mu je 2011. godine izrečena kazna od 24 godine zatvora zbog zločina počinjenih tijekom Oluje. No, žalbeno vijeće ICTY-ja je 2012. godine poništilo prvostupanjsku presudu, zaključivši da nije dokazano postojanje “udruženog zločinačkog pothvata” niti odgovornost Gotovine za prekomjerno granatiranje. Nakon sedam godina pritvora, sud u Haagu je 16. studenoga 2012. donio oslobađajuću presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Oslobađajuća presuda izazvala je euforiju među mnogim Hrvatima, koji ga i danas slave kao nacionalnog junaka.
Heroj, a ne zločinac
Danas Ante Gotovina uživa status jednog od najcjenjenijih branitelja Domovinskog rata, a njegovo oslobađanje ostalo je simbol pobjede u očima mnogih građana Hrvatske. Njegov slučaj, međutim, ostaje podsjetnik na složenost odnosa pravde, politike i ratnih zbivanja.
Njegova predanost, hrabrost, mudrost i strpljenje mogu služiti kao primjer svima nama.
