Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Sredozemlju.
Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta, od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari (u čiji sastav ulaze naselja Babine Kuće (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštom i upravom nacionalnog parka) te Pomena (bivše ribarsko naselje stanovnika Goveđara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku).
Vegetacija nacionalnog parka Mljet je vrlo bujna zbog čega Mljet nazivaju Zelenim otokom. Šuma alepskog bora oko jezera se smatra najočuvanijom i najljepšom šumom te vrste na Mediteranu. Izvorne šume hrasta crnike ili česvine, uz šumu Dundo, na otoku Rabu, najočuvanije su na Jadranu.
Mljet je bogat brojnim endemima među kojima su najpoznatiji dubrovačka zečina (latinski: Centaurea ragusina), Jupiterova brada (latinski: Anthyllis barba-jovis) i drvenasta mlječika (latinski: Euphorbia dendroides).
Kopnena fauna je dosta osiromašena nakon što je 1909. godine na Mljet donesen indijski mali mungos (latinski: Herpestes auropunctatus), vrsta grabežljivca koji uništava zmije. Od tada na Mljetu nema zmija otrovnica, ali je i mnogo manje divljači.
Uz mungosa, na Mljetu od veće divljači obitavaju divlje svinje (latinski: Sus scrofa), jeleni lopatari (latinski: Dama dama) i mufloni. Podmorski svijet je bogat raznom bijelom i plavom ribom, školjkašima te rakovima. Životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet u tipičnim krškim podzemnim staništima poput polušpilja, špilja i jama još nije u potpunosti istražen. Neki od endemskih beskralježnjaka poput Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus i Meledella werneri ime su dobili upravo po Mljetu gdje su prvi put pronađeni.
U Velikom jezeru obitava jedina endemska meduza Hrvatske, Aurelia Relicta koja naraste i preko pola metra u promjeru, a nema žarnjake pa nije opasna.
Ptičji svijet je bogat i raznovrstan pogotovo za vrijeme seobe. Tada borovu šumu i makiju nastanjuju ptice poput zeba, crvendaća i kosa, dok se za vrijeme proljeća i ljeta može vidjeti i čuti slavuje.
Znamenitosti Nacionalnog parka Mljet
- Potpuno očuvane šume alepskog bora, hrasta crnike i makije
- Sustav slanih jezera, međusobno povezanih s morem
- Otočić Sveta Marija
- Ostaci rimske palače i cijelog fortifikacijskog sklopa u Polačama
- Ostaci ilirske utvrde na brdu iznad Velikog jezera
- Geomorfološki lokalitet Zakamenica, na kojem je more tokom godina u otoku napravilo skulpturu biskupa i dva amfiteatra
- Solinski kanal i Vrata od Solina, na kojem su benediktinci postavili veliki kameni križ s natpisom na glagoljici
Službena web stranica: www.np-mljet.hr
