Nacionalni parkoviNacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.

Dana 7. srpnja 2017. godine NP Paklenica je, uz Nacionalni park Sjeverni Velebit i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 2031 hektaru šume na lokacijama Suva draga – Klimenta i Oglavinovac – Javornik u Nacionalnom parku Paklenici. Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.

Biljni i životinjski svijet

Temeljni fenomeni NP Paklenica su šume i geomorfološke osobitosti parka. U gotovo nešumskom južnom dijelu Velebita u Paklenici se javlja izrazito bogatstvo šumskih zajednica, a posebno mjesto zauzimaju šume crnog bora (Pinus nigra) po čijoj je smoli (Paklini) koja se je iz njih u prošlosti vadila Paklenica i dobila ime, te bukve (Fagus sylvatica) i bora krivulja. Paklenica posjeduje najveći sačuvani šumski kompleks u Dalmaciji od oko 2000 ha. Oko 55% parka je prekriveno vegetacijom, dok je oko 45% goli krški reljef.

Vegetacija se uglavnom sastoji od šuma bukve (52%), crnog bora (20%), njihovih miješanih šuma (8%), te šuma u kojima se nalaze drveća kao što su: hrast medunac (Quercus pubescens ), bijeli grab (Carpinus orientalis) i crni grab (Ostrya carpinifolia) (9%). Gornju granicu šuma obilježava planinski bor (Pinus mugo) koji čini oko 4%, dok livade i pašnjaci pokrivaju oko 7%. Stanište je endemske biljčice hrvatskog naziva pjeskarica (Arenaria orbicularis) i drugih biljnih i životinjskih rariteta, prepun krških oblika.

Geomorfologija

Od geomorfoloških osobina najzanimljiviji, a ujedno i najimpresivniji su kanjoni Male i Velike Paklenice koji se usjecaju duboko u utrobu Velebita. Paklenicu godišnje posjeti preko 100.000 posjetitelja, a najvjerniji posjetitelji su penjači koje se od proljeća do jeseni može vidjeti na stijenama Paklenice, posebice na najvećoj hrvatskoj stijeni Anića kuku (712 m).

NP Paklenica zauzima površinu od 96 km2. Najviši vrhovi su Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m).

U nacionalnom parku postoji i nekoliko špilja i jama od kojih su najpoznatije i najveće špilja Manita peć iznad kanjona Velike Paklenice i Jama Vodarica između kanjona Velike i Male Paklenice.

Službena web stranica: np-paklenica.hr

0 0 Glasova
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,408FansLike
2,380FollowersFollow
12FollowersFollow

Koncertno ljeto na Tvrđavi sv. Mihovila u Šibeniku

Tvrđava sv. Mihovila, prepoznatljivi simbol Šibenika, već je deset godina i tvrđava dobre glazbe! Smještena na vrhu brda s pogledom na Jadransko more i...

Ultra Europe Split 2024

Deseto izdanje Ultra Europe Music Festivala u Splitu održat će se od 12. do 14. srpnja 2024. Svake godine bolji, veći, posjećeniji - Ultra...

Forestland 2024.

Najbolje čuvana glazbena tajna Hrvatske je Forestland. Jedan od najdugovječnijih domaćih festivala elektronske glazbe smjestio se u pitoreksno Međimurje i održava se od davne...

Ribarska fešta, Vrsar

Opojan miris svježe ribe na gradelama, kao dio bogate ponude istarske gastronomije, veselo druženje uz glazbu i ples tijekom cijelog ljeta, od travnja do...

75. Dubrovačke ljetne igre 2024.

Jubilarne 75. Dubrovačke ljetne igre, koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na različitim ambijentalnim lokacijama grada, tijekom 47 festivalskih dana,...