GalerijeNacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera

Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26. listopada 1979. godine, upisom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom.

Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena. 2010-ih pojavila su se nova dva, Sedamnaesto jezero i osamnaesto jezero koja su nastala čovjekovim djelovanjem, no ona nisu ni čista ni estetski lijepa kao ostala.

Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu. Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. Nalazi se na području dvije županije, 91 % parka je u Ličko-senjskoj županiji, a 9 % u Karlovačkoj županiji.

Na Plitvičkim jezerima nalazi se i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz jezera. Klima u nacionalnom parku je umjerena planinska.

Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu 1861. godine. Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.

Mnogi su istraživači pridonijeli poznavanju i razvoju Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploča.

Naziv

Dominik Vukasović, župnik iz Otočca, prvi put spominje naziv “Plitvice” u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potječe od riječi “pličina” ili “plitvak”. Stoljećima, voda je taložila vapnenac i nastajali su plitki bazeni (pličine ili plitvice). Neki znanstvenici smatraju da ime Parka potječe od rijeke Plitvice, koja se ulijeva u Plitvička jezera na donjem i završnom dijelu jezera. Obližnje selo nosi isto ime.

Položaj

Plitvička jezera nalaze se između planina Male Kapele na zapadu i Plješivice na istoku usred Dinarskog planinskog masiva. Nacionalni park nalazi se uz državnu cestu D1 Zagreb – Split između Slunja i Korenice u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine. Veća mjesta u blizini su: Ogulin, Rakovica, Otočac, Gospić u Hrvatskoj te Bihać u BIH.

Najkraća zračna udaljenost između jadranske obale i Parka iznosi 55 km. Cestom do primorskog gradića Senja udaljen je oko 60 km.

S autoceste A1 do Parka, može se doći izlaskom na čvoru Otočac sa sjevera ili na čvoru Gornja Ploča s juga.

Najbliže zračne luke su: Zadar, Zagreb i Rijeka. Najbliže željezničke stanice su Josipdol g prijevoza lako se može doći do Parka, izravnim linijama iz Zagreba, Karlovca, Zadra ili Splita.

Jezera

Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460 m zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod.

Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritoka te Rječica i njene pritoke. Ima mnogo izvora, na kojima voda obilno izvire. To su tipična krška vrela nastala na rasjedima propusnih i nepropusnih geoloških formacija.

Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m. Prošćansko jezero je drugo po veličini i proteže se od juga prema sjeveru u duljini od 2,5 km.

Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geološka građa, a na Donjima od vapnenca. Spilja ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloženog iz vode. Građa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Tri glavna elementa su: obilje vode, sedrotvorci i sedra. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su biološki fenomen izuzetne ljepote.

Jedan od najljepših slapova na Plitvicama – slap između Milanovca i Gavanovca nazvan je “slap Milke Trnine” po hrvatskoj opernoj primadoni.

Službena stranica: www.np-plitvicka-jezera.hr

Galerija

Karta

1 1 Glas
Ocjena članka
Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
120,408FansLike
2,380FollowersFollow
12FollowersFollow

Forestland 2024.

Najbolje čuvana glazbena tajna Hrvatske je Forestland. Jedan od najdugovječnijih domaćih festivala elektronske glazbe smjestio se u pitoreksno Međimurje i održava se od davne...

75. Dubrovačke ljetne igre 2024.

Jubilarne 75. Dubrovačke ljetne igre, koje će se od 10. srpnja do 25. kolovoza održati na različitim ambijentalnim lokacijama grada, tijekom 47 festivalskih dana,...

Festival sira u Svetvinčentu

Festival sira koji se održava sredinom mjeseca rujna okuplja najbolje sirare, zaljubljenike u sir a i ostale gastronomade. U središtu južnog dijela Istre na...

59. Vinkovačke jeseni

Vinkovačke jeseni, tradicijski su hrvatski folklorni festival u Vinkovcima, najstarija i najveća europska manifestacija tradicijske kulture. Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu 1966.,...

Festival balona

Početak rujna već je tradicionalno rezerviran u kalendarima tisuća posjetitelja za najšareniji festival Hrvatske, onaj balona na vrući zrak. Baloni na vrući zrak letjelice...