Povijest kravate

Stare i mudre knjige svjedoče da je jedan mali europski narod osvojio više svijeta od Batu-kana i starih Rimljana.

Još sredinom sedamnaestog stoljeća krenuo je tiho, bez mržnje i oružja, iz svoje kolijevke između Panonske ravni i Jadranskog mora, i stigao u bezbrojna mjesta poznatog svijeta. I danas se posvuda vide tragovi toga osvajanja. Simbol moga naroda nose već ljudi cijelog planeta.

Nose ga blizu srca, između košulje i kaputa. Štoviše, on ih grli oko vrata poput dragog prijatelja.

Dok je u Europi bjesnio tridesetogodišnji rat (1618-1648), u ovu tragediju gurnuti su i hrvatski vojnici koji su, nastupajući pod vodstvom svojih banova, stigli i do Pariza.

Zanimljivo je da su Hrvati, kao dio svoje tradicionalne odore, na sebi svojstven način vezali oko vrata slikovite rupce. Ovaj lijepi «hrvatski stil» osvojio je probirljive Parižane u vrijeme Louisa XIV i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio «à la Croate» (na hrvatski način). Taj izraz je ubrzo postao korijenom nove francuske riječi «cravate».

Tako je kravata kao znak kulture i otmjenosti ušla u ondašnju građansku modu i osvojila cijelu Europu, a danas i cijeli civilizirani svijet.

Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu. Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja. U Engleskoj kravata postaje modni trend nakon što se Karlo II. s njom vratio iz izgnanstva.

Nedugo nakon Tridesetogodišnjeg rata, već 1667. godine, u francuskoj je vojsci osnovana posebna kravat pukovnija Royal Cravates. Bili su to laki konjanici naoružani kratkim puškama, a pripadnike tih vojnih jedinica nazivali su “Hrvatima”. U srednjoj i zapadnoj Europi to je ime postalo sinonim za vrstu lakih konjanika. S vremenom je osim Hrvata među njima bilo sve više Mađara, Poljaka, Rumunja i ostalih istočnoeuropskih naroda. Zato je tijekom druge polovice 17. stoljeća naziv “Hrvat” zamijenjen nazivom “husar” koji se kasnije sve više upotrebljavao za ovu vrstu konjaništva.

U današnje moderno vrijeme kravate nose svi, i mladi i stari, i gospoda i dame, nose se i poslovno i privatno, na zabavama, sahranama, poslovnim razgovorima, ali i u slobodno vrijeme.

Izvori: croata.hr, povijest.hr