Sveta Helena je rođena 248., ali se ne zna točno mjesto rođenja. Kao mlada se udala za tribuna Konstancija I. Klora. Dok je putovala Rimskim Carstvom rodila je sina Konstantina. Kada je Konstancije dobio naslov cezara, morao se po zakonu odreći žene pučanke. Tako se on godine 289. odrekao supruge Helene, majke cara Konstantina Velikog i oženio se Teodorom, kćerkom rimskog cara Maksimijana.
Nakon smrti Konstancija Klora 306. godine na njegovo mjesto dolazi sin Konstantin. Na dvoru je Helena proglašena caricom te je kovan novac s njezinim likom. Milanskim ediktom Konstantin I. Veliki službeno okončava vjerske progone u Rimskom Carstvu.
Helena je 326. godine pronašla Isusov križ. Prema predaji, tri neizlječiva bolesnika dala je položiti na tri pronađena križa. Onaj na kojem su ozdravili bio je Isusov križ. Za uspomenu na taj događaj podigla je bazilike na Isusovom grobu i na mjestu pronalaska Kristova Križa.
U kršćanskoj je predaji osobito čašćena kao zaštitnica kršćana. Nakon Milanskog edikta osobito se zauzimala za obilježavanje mjesta povezanih s kršćanskom vjerom u Svetoj zemlji. Njezinim nastojanjem izgrađene su Bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu, Bazilika Rođenja Isusova u Betlehemu i Bazilika “Eleona” na Maslinskoj gori. U hrvatskom narodu često se naziva i Jelena Križarica, jer je po predaji sudjelovala u nalasku drveta križa na kojem je Isus umro. Spomendan joj se obilježava 18. kolovoza.
Helena je umrla 18. kolovoza, 329. u Konstantinopolu.
Izvor: Wikipedija
