Danas je spomendan sv. Josipa radnika, po predaji tesara iz Galileje, zaručnika Marijinog i Isusovog hranitelja, glave Svete obitelji. Josipova poslušnost Bogu, odanost obitelji te njegova radnička etika čine ga inspirativnom figurom za mnoge vjernike diljem svijeta.
Sveti Josip se pojavljuje u evanđeljima Mateja i Luke, gdje se spominje kao suprug Blažene Djevice Marije. Prema Bibliji, Josip je bio potomak kralja Davida, izraelskog kralja, i bio je stolar po zanimanju. On i Marija živjeli su u Nazaretu prije nego što je anđeo Gabriel objavio Mariji da će roditi Sina Božjega, Isusa Krista. Prema tradiciji, Josip je tada prihvatio Mariju kao svoju suprugu unatoč njezinoj neočekivanoj trudnoći.
Kršćani slave Josipa, Marijina zaručnika i Isusova poočima kao sveca i kao Božjega odabranika, kojemu je Bog povjerio biti glavom nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo Isusovo utjelovljenje. Prema Evanđeljima, Bog mu je u snu rekao, neka uzme Mariju za svoju ženu i da se ne boji onoga koji je u njoj začet. Kasnije mu je također poručio, da uzme Mariju i dijete i ode u Egipat, i da se također u određeno vrijeme vrati iz Egipta i nastani u Nazaretu. Drugim riječima, Josip je bio dobro upućen u Božje govore.
Josip zajedno s Marijom i Isusom čini Svetu obitelj. Svetkovina sv. Josipa slavi se 19. ožujka, a 1. svibnja je spomendan sv. Josipa radnika.
Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te pokazuje kako se služi Isusu, spasitelju čovjeka. Zaštitnik je Opće Crkve, nerođene djece, očeva, iseljenika i prognanika, umirućih, trudnica i Družbe Isusove.
Njemu su posvećene mnoge molitve kao što su: litanije sv. Josipa, krunica svetom Josipu, trodnevnice, devetnica, tridesetodnevnica i dr. Tako se »mala devetnica« moli devet dana uoči svetkovine, a »velika devetnica« devet srijeda uoči svetkovine (pobožnost je poznata i kao »Devet srijeda sv. Josipu«). Posvećena mu je srijeda, kao njegov dan.
Ožujak je mjesec posvećen sv. Josipu. Postoje bratovštine sv. Josipa. Postoje i vjerski časopisi o sv. Josipu poput karlovačkog Glasnika svetog Josipa, brojne knjige i molitvenici (Idite k Josipu i ini). Ponegdje se Očev dan slavi na njegovu svetkovinu 19. ožujka.
Hasburška dinastija štovala je sv. Josipa, sve od cara Leopolda I. Nastao je običaj, da se carevićima daje ime Josip (njem. Joseph). Tako su Hasburgovci imali careve: Josipa I., Josipa II. i Franju Josipa I.
Časti se u Italiji (pogotovo na Siciliji), u talijanskim zajednicama u SAD-u, na Filipinima, u Kanadi, na Malti, u Španjolskoj i drugdje. Sv. Josip je svetac zaštitnik brojnih država širom svijeta, uključujući i Hrvatsku.
Prema Crkvenoj tradiciji, srijeda nakon druge nedjelje po Uskrsu slavi se kao blagdan zaštite sv. Josipa.
Odlukom Hrvatskoga sabora iz 1687. godine sv. Josip je proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda. Papinskom odlukom »Quemadmodum Deus« Pia IX. 8. prosinca 1870. proglašen je zaštitnikom sveopće Katoličke Crkve (lat. Protector sanctae Ecclesiae, zaštitnik svete Crkve). Sv. Josip je i zaštitnik Drugoga vatikanskog sabora, a od 2013. i Vatikana.
