Velika Gospa, također poznata kao Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, jedan je od najvažnijih katoličkih blagdana koji se slavi 15. kolovoza. Ovaj blagdan ima duboko ukorijenjenu tradiciju u katoličkom svijetu, a posebno je važan u Hrvatskoj, gdje se obilježava s velikim poštovanjem i brojnim običajima.
Blagdan Velike Gospe temelji se na katoličkom vjerovanju da je Blažena Djevica Marija, majka Isusa Krista, nakon završetka svog zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena na nebo. Ovo vjerovanje nije izričito opisano u Bibliji, ali ima duboke korijene u kršćanskoj tradiciji i teologiji. Dogma o Marijinom uznesenju službeno je proglašena 1950. godine od strane pape Pija XII., ali je blagdan Velike Gospe slavljen stoljećima prije toga.
Velika Gospa ima poseban značaj u Hrvatskoj, gdje se tradicionalno slavi kao državni blagdan. Mnoge crkve, svetišta i kapelice diljem zemlje posvećene su Djevici Mariji, a brojna hodočašća održavaju se u njenu čast. Najpoznatija marijanska svetišta u Hrvatskoj su Marija Bistrica, Sinj, Aljmaš i Trsat, gdje se okupljaju tisuće vjernika.
U Mariji Bistrici, najvećem marijanskom svetištu u zemlji, tisuće hodočasnika dolaze iz cijele Hrvatske i inozemstva kako bi sudjelovali u svečanoj procesiji i misama. U Sinju, gdje se čuva čudotvorna slika Gospe Sinjske, proslava Velike Gospe ima posebno mjesto u srcima vjernika. Tradiocionalna procesija kroz grad i svečana sveta misa na tvrđavi Kamičak okupljaju velik broj ljudi svake godine.
Uz liturgijske obrede, Velika Gospa je povezana i s brojnim narodnim običajima. U nekim dijelovima Hrvatske, obitelji organiziraju okupljanja i zajedničke ručkove, a često se posvećuje posebna pažnja ukrašavanju kuće i dvorišta. Mnogi vjernici poste dan prije blagdana, dok se na sam blagdan održavaju procesije s kipom Djevice Marije, uz pjesme i molitve.
U ruralnim dijelovima, blagdan Velike Gospe često je povezan s krajem žetve, te su običaji zahvalnosti za urod usko isprepleteni s religijskim obredima. Također, ovaj dan se često smatra prikladnim za posvete kuća i polja, kako bi ih Marija zaštitila od zla i nesreća.
Velika Gospa nije samo vjerski blagdan; ona je i kulturni fenomen koji simbolizira vjeru, tradiciju i zajedništvo. U Hrvatskoj, ovaj dan predstavlja priliku za okupljanje obitelji, obnovu vjere i poštivanje tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju. Velika Gospa, kao zaštitnica mnogih hrvatskih gradova i sela, ostaje ključni dio hrvatskog kulturnog identiteta i religijskog života.
